Kosor i Pahor na sastanku: 'Teško da će se za sat vremena naći rješenje'

No drugo je pitanje nastavak procesa rješavanja graničnog pitanja putem arbitraže, navode slovenski mediji.

tri vijesti o kojima se priča NAPETOSTI NA BALTIKU Francuski lovci presreli 11 ruskih zrakoplova priča provjerenog Internet preplavile snimke sa zagrebačkih ulica, ljudi hodaju goli i rastrojeni. Što je u pozadini? "Vrlo je tanka linija..." Nepojmljivo Strahota na groblju u okolici Zagreba: "Pa zar ovo nije krah čovječanstva?"

Kosor i Pahor bili su optimistični uoči novog susreta, do kojeg dolazi godinu dana nakon njihova prvog službenog sastanka u Trakošćanu, kada su dogovorili deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om i otvorili put rješavanju graničnog spora.

Slovenska vlada je višekratno naglašavala da bi se problem duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama trebao rješavati kao sukcesijsko multilateralno pitanje među državama sljednicama bivše SFRJ i predlaže da se o tome održi 'drugi krug' pregovora u okviru Banke za međunarodna poravnanja u Baselu.

Štediše od Ljubljanske banke potražuju 160 milijuna eura

U Hrvatskoj se pitanje duga Ljubljanske banke hrvatskim štedišama, pitanje koje nije riješeno od raspada bivše Jugoslavije, vidi kao privatno-pravni odnos slovenske banke i njezinih klijenata u Hrvatskoj.

Po guverneru Hrvatske narodne banke Željku Rohatinskom, ukupna štednja hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci 1991. godine iznosila je 420 milijuna eura, od čega je Hrvatska u svoj javni dug kasnije preuzela 260 milijuna eura, dok dio od 130.000 štediša i dalje od Ljubljanske banke izravno potražuje 160 milijuna eura. Svi iznosi predstavljaju glavnicu bez kamata.

S druge strane, Ljubljanska banka ima 157 milijuna eura nenaplaćenih potraživanja od hrvatskih poduzeća koje je kreditirala dok je djelovala u Hrvatskoj, a tom iznosu pripisuje i visoke kamate.

Teško da će biti lako pronaći rješenje

Kako piše ljubljanski dnevni list ‘Dnevnik’, nakon što su Kosor i Pahor ‘ekspresno’ riješili granično pitanje, sada će u središtu njihova napora biti pokušaj da riješe pitanje ‘stare devizne štednje nekadašnje Ljubljanske banke’ u Zagrebu, o čemu se posljednjih dana prije sastanka odvijala intenzivna diplomatska aktivnost.

Poslovni dnevnik ‘Finance’ navodi da je, s obzirom na veliku razliku u stajalištima dviju država oko toga pitanja, teško očekivati da će se rješenje naći već u Bohinju tijekom jednosatnog sastanka dvoje premijera, no većina slovenskih elektroničkih medija ističe Pahorovu izjavu od četvrtka da ne želi poticati previsoka očekivanja, ali da bi uspjeh predstavljalo već i to kada bi za pitanje Ljubljanske banke njegov susret s hrvatskom premijerkom u Bohinju bio ono što je za rješenje graničnog pitanja bio njihov prvi susret u Trakošćanu prije godinu dana.

>> Goldman Sachs želi preuzeti NLB

>> Kosor i Pahor optimistični oko rješenja slučaja Ljubljanske banke

U Trakošćanu je usprkos skepticizmu koji je tada postojao došlo do načelnog dogovora o deblokadi hrvatskih pristupnih pregovora i rješenju graničnog prijepora, s time što je arbitražni sporazum potpisan nekoliko mjeseci kasnije.

'Multilateralno pitanje'

Navodno je Goldman Sachs pokazao interes za preuzimanje Nove ljuljanske banke Slovenski mediji u vezi s pitanjem Ljubljanske banke i njezinih štediša neslužbeno navode načelnu poziciju Ljubljane da je to multilateralno pitanje koje treba rješavati u okviru pregovora nasljednica SFRJ o problemu garancija za deviznu štednju u bivšoj Jugoslaviji. No, dodaju da bi Ljubljana dopustila i bilateralno rješenje ako to znači da bi se hrvatski štediše obeštetile iz potraživanja koja Ljubljanska banka ima prema hrvatskim tvrtkama, te ako bi došlo do otvaranja podružnice Nove Ljubljanske banke u Zagrebu. Te navode premijer Pahor u četvrtak nije želio komentirati.

Po informacijama ljubljanskog ‘Dnevnika’ u Bohinju još neće doći do razmjene diplomatskih nota o ratifikaciji arbitražnog sporazuma u obje države, čime bi se i formalno potvrdilo da je sporazum u obje države stupio na snagu. Uz formalne razloge, vezane uz rok nakon što je sporazum nakon potvrde na referendumu objavljen u slovenskom službenom listu, neki slovenski mediji navode da u Ljubljani postoje rezerve oko toga što učiniti ako hrvatska nota bude sadržavala jednostranu izjavu usvojenu prilikom ratifikacije koja se u Ljubljani tumači kao ‘odricanje prava Sloveniji na izlaz na otvoreno more’.

Kako je prenio slovenski radio, neki su slovenski pravnici mišljenja da bi u takvom slučaju u svojoj noti Ljubljana morala istaknuti svoju izjavu kojom konstatira da hrvatska jednostrana izjava nema utjecaja na arbitražni postupak, a drugi da bi Slovenija u takvom slučaju morala odbiti hrvatsku notu o ratifikaciji arbitražnog sporazuma. U svakom slučaju, slovenski mediji najavljuju da će današnji jednosatni razgovori izaslanstava dviju vlada na čelu s premijerima doprinijeti ulaznoj liniji bilateralnih odnosa u zadnjih godinu dana. (Hina)