Dvojici maloljetnika iz Hrvatske koji su zbog desničarskog terorizma u petak uhićeni s još tri osobe iz europskih zemalja određen je istražni zatvor, a sumnjiči ih se za obuku za terorizam.
Stručnjak za sigurnost Mirko Bilandžić, doktor političkih znanosti s područja međunarodnih odnosa i redoviti profesor na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smatra da se u ovom slučaju ne radi o terorizmu.
''Terorizam je nešto što je postojano, dio svakodnevnice i naravno da se tu trebamo brinuti. Ako idemo u klasifikacije terorizma, desničarski terorizam je bio jedan od tipičnih, dominantnih oblika terorizma u Europi 1970-ih godina i 1980-ih godina. Početkom 21. stoljeća on je nekako nestao sa scene jer je ustupio mjesto nekim drugim tipovima. Zadnjih desetak godina imamo definitivno jačanje tog nečega što možemo nazvati desničarski terorizam. Ako govorimo o ovoj strukturi, meni se čini da je ovo ipak malo atipično, barem prema raspoloživim podacima. Osobno, ja tu ne vidim elemente terorizma, pogotovo ne desničarskog“, kazao je u razgovoru za Dnevnik Nove TV.
''Ovdje se ne radi o terorizmu''
Opetovao je da se ovdje ne radi o terorizmu i dodao: ''Ovdje se može raditi o jednoj policijskoj klasifikaciji koja je utemeljena na EUROPOL-u, a to je da se istražuje puno širi spektar nečega što se stručno naziva protupravna ponašanja koja se mogu povezati s terorizmom. To su pripreme, obuka, podrške, procesi radikalizacije i to je nešto što tu ulazi jer taj je terorizam kažnjiv u puno širem spektru i rekao bih da to ovdje može eventualno spadati. Nema ovdje nikakve riječi o terorizmu na osnovu raspoloživog u pogledu onoga što terorizam jest i pogotovo sigurno nema riječi o desničarskom terorizmu.“
''Desničarski terorizam, barem prema onome što dosada u povijesti znamo po svim profesionalnim, znanstvenim i stručnim statistikama, nikada nije imao međunarodnu komponentu. On je oksimoron sam po sebi jer je naprosto empirijski nemoguć, ono što je klasični desničarski terorizam on je uvijek tipično prodržavni i to je njegovo obilježje“, objasnio je Bilandžić.
S obzirom na to da se u slučaju Hrvatske radi o dva uhićena maloljetnika, Bilandžić je kazao kako je očito da se radi o nečemu u procesu virtualne radikalizacije i virtualne socijalizacije: ''Ima te neke elemente koje na to ukazuju i to je okvir. Ni sama dob nije atipična. Ako uzmemo sve sociodemografske strukture operativnih sastava terorističkih organizacija, to je na razini između 22 i 24 godine, gdje se uglavnom svi na neki način usmjere prema studentskoj dobi. S time da bez obzira na to o kojem tipu terorizma govorimo i dosad u povijesti imamo ljevičarske etno-nacionalne grupe, IRA je primjer - imala je pripadnike od 15 godina, džihadističke grupe sve krenu u procese socijalizacije puno prije – danas imamo zapise da socijaliziraju djecu da postanu šehidi već od sedme godine. Mlada populacija prijemčiva je za nešto što se nažalost zove put k esktremnoj radikalizaciji i terorizmu.“
Razlika između desničarskog i ljevičarskog terorizma
Bilandžić je objasnio i razliku između desničarskog i ljevičarskog terorizma: ''Ako kao kriterij izvršenja uzimamo nedržavne terorističke organizacije ili eliminiramo državni terorizam iz te analize, uvijek je ljevičarski terorizam nešto što cilja promijeniti poredak, on je uvijek usmjeren na socijetalni kolaps i promjenu poretka. Prodržavni desničarski terorizam je uvijek konzervativan, usmjeren na očuvanje poretka, odnosno na njegovo jačanje u situacijama kao što se zadnjih desetak godina događa kad razne populističke desničarske organizacije smatraju da su države oslabile, tipa da su omogućile postupke imigracije, u nekim procesima koji slabe državu i društvo konzervativno i uvijek se kao odgovor na tako nešto javlja desničarski terorizam i nažalost Europa i ako hoćete i Hrvatska u tom procesu ima strukturalne preduvjete za jačanje svih elemenata koji vode desničarskom terorizmu. Desničarski terorizam je opasna stvar i nimalo bezazlen.“
Europa, pogotovo neke države poput Njemačke, Švedske, su ga iskusile, dodao je: ''Prošle godine su bila dva teroristička akta s desne crte: jedan je izveo Nordijski pokret otpora, a drugi se zove Austrijski pokret za identitet, već po nazivu, simbolički govori o čemu je riječ i taj trend je uzlazan, bez obzira na statistički mali broj takvih događaja koji se događaju, ali to je sigurno jedan od terorizama koji nas čekaju i u Europi, a sigurno i u ovom recentnom sukobu na Bliskom istoku.“
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
''Nikada nitko nije postao slučajno terorist. Nitko se kao terorist ne rađa''
Istaknuo je da se terorizam može riješiti jednino tako da se makne strukturalne uzroke koji do njega dovode: ''Ono što zadnjih godina imamo je da se to shvatilo i sada s obzirom na to se radikalizacija gotovo nikada ne događa instantno, uvijek je riječ o procesu koji traje i onda se u stvarnosti intervernira u taj proces. Terorizam je uvijek jednostavan, on je uvijek marginalni fenomen – to su ljudi s margina društva, ljudi koji su alijenirani od društva i to su ljudi, a to je problem, koji su uvijek pod određenim tipom strukturalnog pritiska, a on je ili stvaran ili percipiran, i to je društveni kontekst koji vodi nečemu što se zove radikalizam, a u tom radikalizmu uvijek se na poredak ide u asimetričnom sukobu – ako shvatite da imate sposobnost da nasiljem riješite pitanja, preduvjeta u samom tom poretku, to je uvijek kontekst u kojem se događa terorizam. On se uvijek događa na matrici pojedinca nekakve organizacije i socijalnog konteksta s dubokim strukturalnim uzrocima.“
''Nikada se u povijesti nije dogodio slučajni terorizam. Svaki ima svoje uzroke. Nikada se nije dogodio slučajni teroristički akt. Nikada nitko nije postao slučajno terorist. Nitko se kao terorist ne rađa. Svi postaju teroristi u procesima socijalizacije. Ako uzmete danas opcije, mladi ljudi – toliko toga ima prijemčivog u pogledu i eliminacije poretka, ali i elemenata za podržavanje tog poretka da naprosto radikalizacije idu u različitim smjerovima i nažalost bojim se da je to kontekst koji neće tako brzo prestati i nažalost to je nešto što smo mi iskusili u Hrvatskoj prije tri godine. Hrvatska također ima te duboke strukturalne preduvjete za to i bojim se da je to dimenzija koja nameće ozbiljan sigurnosni obrazac“, upozorio je Bilandžić u razgovoru za Dnevnik Nove TV.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
