PETRINA PROZIVA SUDSTVO 'Oni su razlog svih zala u Hrvatskoj posljednjih 25 godina'

Na održanoj konferenciji, nezavisni saborski zastupnik Stipe Petrina, kazao kako je pokušao u Saboru otvoriti temu o korupciji u sudstvu, pokušao je navesti primjere koji dokazuju da se sudi nezakonito. Pita se jesu li takve nezakonite presude proizvod neznanja ili zaista proizvod korupcije? Da postoji korupcija u sudstvu je tako jasno, kazao je Petrina te se potom osvrnuo se na poslovanje i djelatnost šibenskog sudstva.

Pročitajte i ovo Afera odijela Sud odbio prijedlog obrane Dragana Kovačevića, Uskok: "To je pokušaj odugovlačenja" Izašli mu ususret Trump u posljednji trenutak dobio odgodu - ne mora položiti 464 milijuna dolara

'Ako netko iz izvršne vlasti napravi nešto nezakonito, svi o tome bruje, no jedna stvar, Hrvatska nije pravna država jer je sudbena vlast najveća koruptivna zapreka u funkcioniranju pravne države. Suci se osjećaju kao bogovi, njima nitko ne može ništa. Oni mogu tumačiti zakone kako žele, a svi prigovori se tretiraju kao pritisak na sudbenu vlast. Oni su razlog svih zala u Hrvatskoj posljednjih 25 godina', kazao je Petrina.

Potom je pred okupljenim novinarima pročitao popis imena sudaca koje je prozvao radi korupcije. Osvrnuo se na presudu u slučaju Horvatinčić kazavši kako je predvidio rezultate suđenja čim je vidio popis sudaca na slučaju.

Prigovorio je i što se suđenja u drugom stupnju na Općinskom sudu u Šibeniku ne događaju, već se samo uzimaju novci, a posao se ne odradi. Kaže, dokaz tome je što ne postoje zapisnici predmeta riješenih drugostupanjskom presudom.

'Smatram da je svih 13 sudaca Županijskog suda upleteno u zakonske neradnje s presudama, zloupotrebljavaju svoje ovlasti. To je dokaz da sudstvo u Republici Hrvatskoj nije samostalno, nije neovisno i ne sudi po zakonu', kazao je Petrina te dodao kako za to ima bezbroj primjera.

Osvrnuo se i na rad USKOK-a i DORH-a koje je nazvao 'leglom institucionaliziranog javnog kriminala koji postaju izvor i jedina brana koja štiti institucionalno organizirani kriminal', kazao je Petrina te dodao kako je do sada protiv njega podignuto 621 kaznenih prijava, te kako je u svima, osim u dvije, presuđeno u njegovu korist.

Podsjećamo, prije početka sjednice Sabora u ime kluba uzastupnika HSU-a i nezavisne liste Stipe Petrina, Petrina je zatražio stanku zbog, kako je kazao, korupcije u sudstvu.

'Općnski sud u Šibeniku izuzetno je uvezan sa stukrturama moći i sa kriminalnim Općinskim državnim odvjetništvom. Suci Općinskog suda u Šibeniku nezakonito sude', kazao je Petrina u Saboru.

Suci odgovorili

Udruga hrvatskih sudaca (UHS) u srijedu je priopćenjem izrazila "zgražanje" zbog istupa nezavisnog saborskog zastupnika Stipe Petrine koji je u Saboru ustvrdio da u hrvatskom sudstvu vlada nezakonje i korupcija te iznio sumnju da suci šibenskog Općinskog i Županijskog suda rade nezakonito.

U priopćenju koje je potpisao predsjednik UHS-a Đuro Sessa udruga izražava "zgražanje" što je u 2016. moguće da saborski zastupnik nema "elementarnih znanja o ustavnom poretku i načelu trodiobe vlasti"

Saborski klubovi hvale rad Povjerenstva za sukob interesa

Saborski klubovi u srijedu su redom hvalili rad Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, te se sugasili da treba doraditi temeljni Zakon o sprječavanju sukoba interesa i prevladati koliziju između toga i nekih drugih zakona.

Povjerenstvo je, izvijestila je njegova predsjednica Dalija Orešković, uočilo da važećim Zakonom nije obuhvaćen važan i velik krug pojednih javnih dužnosnika uz čije je obnašanje povezan visok korupcijski rizik.

U 2014. Povjerenstvo je započelo provedbu postupaka zbog povrede etičkih načela obnašanja javne dužnosti, jer smatra da takve odluke u konačnici mogu znatno više doprinijeti razumijevanju sukoba interesa.

Registar s više od 1800 dužnosnika

Povjerenstvo se, ocijenio je Robert Podolnjak (Most), dokazalo kao nepristano tijelo, napravilo je veliki posao u razvijanju i dogradnji instituta sukoba interesa. Dogradilo je Registar dužnosnika, no posao još nije dovršen, a ni Sabor nije ispunio svoju obvezu - dostavio Povjerenstvu popis osoba koje bira i potvrđuje. Odbor za izbor i imenovanja trebao bi izraditi popis dužnosnika koji potpadaju pod ingerenciju zakona, smatra Podolnjak.

Zastupnik navodi da je u Registru preko 1800 dužnosnika, 1300 lokalnih i oko 500 na državnoj razini, što je "jako puno" za malu državu, a da su od lokalnih samo općinski načelnici, gradonačelnici i župani subjekti zakona.

I Irena Petrijevčanin Vuksanović (Hrid) upozorava da je Sabor među institucijama koje su trebale, a nisu Povjerenstvu olakšale posao. Po predmetnom izvješću, Povjerenstvo je, kaže, "svedeno na pukog djelitelja packi političarima".

Kao primjer spominje dužnosnika koji nakon četiri godine ima 300.000 eura štednje i javnost se pita zašto Povjerenstvo kod Porezne uprave ne provjeri kolika su bila njegova primanja i na taj način dokumentira tu ogromnu štednju.

Nije problem u Povjerenstvu, nego u Ustavnom sudu koji je "srezao najbitnije ovlasti" Povjerenstva, ukinuo obvezu banaka da mu bez odgode dostave obavijesti potrebne za provjeru podataka o imovinskom stanju dužnosnika, kao i zakonsku odredbu da će Povjerenstvo, ako dužnosnik ne opravda nesrazmjer imovine, pokrenuti postupak protiv njega, navela je zastupnica.

I Goran Beus Richembergh (HNS) priznaje da zadaća Povjerenstva nije laka s obzirom na koliziju zakona, limitirana sredstva, pa od Vlade očekuje da ponudi rješenja i to ne pojedinačna, nego "zakonski paket".

Povjerenstvo, objašnjava, nema ovlaštenja koja bi mu omogućila da dosljedno odradi neke slučajeve do kraja, pa tako primjerice, ako se dužnosniku utvrdi sukob interesa kod isteka dužnosti, on formlano više nije obvezan poštivati Zakon o sprječavanju sukoba interesa, pa za njega nema ni sankcija.

Dražen Bošnjaković (HDZ) suglasan je da zakon treba učiniti jasnijim, precizirati ga, ali smatra da unatoč prazninama, imamo pristojan zakonski okvir i da sa sadašnjim stanjem možemo biti zadovoljni. Predmetom rada Povjerenstva bili su ljudi iz svih političkih opcija i to govori o njegovoj nepristranosti, stručnosti, kaže zastupnik.

Ustrojiti 'registar prijatelja'

SDP-ov Tomislav Saucha ističe da svi koji pristaju na javnu dužnost pristaju i na drugačiji set pravila, javnost ima pravo znati njihove prihode, nekretnine, aute, satove, torbice, jesu li prave ili lažne, tko im plaća i organizira zabave...

Kaže i da zakon manje-više brani svaku vrstu darova, ali i radi izuzetak kad se radi o darovima između obitelji i prijatelja, a zakon ne definira pojam prijatelja. Saucha stoga predlaže da se donese 'registar prijatelja, pa da se, dodaje, zna s kojim prijateljima zastupnici ulaze i završavaju mandat.

Iako se Sabor bavio izvješćem Povjerenstva za 2014., zastupnici su problematizirali i predmet kojim se bavilo u prošloj godini, konkretno pokretanjem postupka protiv predsjednice Republike zbog odluke da sredstva za naknadu izbornih troškova donira u humanitarne svrhe, ali preko HDZ-a, kako bi se izbjeglo plaćanje poreza.

Josip Đakić (HDZ) brani predsjedničin potez, kaže da se jedan "nadasve humani potez" pretvorio u hajku i to "baš na dan" kad se na Povjerenstvu zaprimila prijava protiv jednog visokog državnog dužnosnika, pa se čini kako je "ovaj slučaj zamračio onaj kako ne bi bio javno eksponiran".

Beus Richemberg (HNS) smatra da nije dobro da se predsjednica "odmah javno" suprostavila Povjerenstvu i prozvala ga da to nije njegova dužnost. "Time sa zapravo šalje loša poruka da postoje dodirljivi i nedodirljivi (...) Ukoliko se pokaže da je postupak koji je pokrenut bez osnove i da neće biti nikakvih negativnih zaključaka, pa ni sankcija to će biti najbolja obrana institucije predsjednice države", rekao je HNS-ov zastupnik.

Smatra i da je predsjednica, ako je htjela donirati, posrednika mogla naći među nepolitičkim organizacijama, primjerice humanitarnim.

Predsjednica Orešković odgovorila je kako je u spomenutom predmetu donesena samo odluka o pokretanju postupka koja je javno objavljena. Ni jedan drugi komentar ne mogu dati, jer je postupak u tijeku, rekla je Orešković.