11:15 - Na kraju današnje sjednice Vlade premijer Plenković zamolio je ministra obrazovanja Pavu Barišića da se osvrne na poteškoće zaposlenika Studentskog centra koji su dok je trajala sjednica prosvjedovali na Markovom trgu.
Pročitajte i ovo
''Riječ je o sanaciji SC-a u Zagrebu koja je započela prije 3 godine i do sada je u postupku sanacije koju subvencioniramo iz proračuna isplaćeno 136 milijuna, a u trenutku kada je sanacija započela prezentirane obveze bile su 121 milijun. Dakle, sanacija se pokazala neuspješnom'', započeo je izlaganje ministar Barišić.
''Za to vrijeme sanacije započeli su pregovori o kolektivnom ugovoru, međutim to vodi sanacijsko vijeće koje je imenovalo pregovarački tim koji je došao do određenih stavki koje se ne mogu sklopiti s obzirom da se traži povećanje materijalnih prava radnika. U razgovorima koje smo imali zaključili smo da se može odobriti da se sklopi ugovor, ali bez povećanja materijalnih prava jer je to proturječno svrsi sanacije koja je u tijeku'', rekao je ministar.
''Konačno rješenje je što prije ovlastiti sanacijsko vijeće da provede strukturne promjene i da se završi sanacija. Smatramo da nema zapreka za kolektivno pregovaranje, ali da se ne povećava materijalna prava. U ovom trenutku, ako bi se prihvatilo, to bi značilo povećanje materijalnih prava u iznosu 5 milijuna kuna godišnje i to je opet povećanje duga, a to u sanaciji nije moguće'', kaže ministar.
''U ovom trenutku mi smo osim sa štrajkaškim odborom razgovarali s predstavnicima studenata koji su izrazili solidarnost. Prema izvješću sanacijskog upravitelja jučer je od 950 zaposlenika u štajku bilo 50 do 60 članova. Jedan manji broj. Međutim ono što je činjenica je da su se tom broju pridružili određeni drugi ljudi iz Radničke fronte i drugih krugova, ali u ovom trenutku smatramo da nema osnove za povećanje materijalnih prava jer bi nas to dovelo u nesrazmjer s drugim zaposlenicima'', rekao je.
11:03 - Novosti u financiranju vodnog gospodarstva
Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva s nacrtom konačnog prijedloga zakona.
S obzirom na to da se isporučitelji vodnih usluga u prijelaznom razdoblju od donošenja Zakona o financiranja vodnog gospodarstva od 2009. godine nisu osposobili niti osigurali financijska sredstva za saniranje gubitaka vode u mreži te da projekt IWA metodologije (za definiranje i smanjivanje gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe) nije u potpunosti proveden, zadržavanje modela obračuna naknade za korištenje voda po zahvaćenim, a ne po isporučenim količinama vode, dovelo bi do značajnih poskupljenja vode, što bi predstavljalo značajan udar na standard građana kao i dodatno financijsko opterećenje javnih isporučitelja vodnih usluga, a da cilj - sanacija gubitaka - ne bi bio ostvaren.
Stoga se predlaže privremeni način obračuna naknade za korištenje voda i to za razdoblje od 1. listopada 2016. do 1. siječnja 2018., odnosno dok se ne steknu uvjeti ili dok se ne predloži pravičniji model obračuna (s eventualnom izmjenom obveznika i osnovice).
Prijedlogom zakona, između ostalog, želi se i spojiti namjena potrošnje naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda tako da se omogući njihova preraspodjela prema projektima koje EK ocijeni podobnim za sufinanciranje iz EU fondova.
U budućnosti se procjenjuje da će se od naknade za korištenje voda ostvarivati 70 posto prihoda, a od naknade za zaštitu voda oko 30 posto prihoda, dok su potrebe u planiranim ulaganjima iz preuzetih obveza po direktivama EU - 23 posto ulaganja u javnu vodoopskrbu, a 77 posto u javnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda.
Po postojećoj regulativi, naime, potrošnja sredstava od obje naknade ograničena je pa se naknade za korištenje voda koriste za financiranje gradnje u javnoj vodoopskrbi, a naknade za zaštitu voda za javnu odvodnju i pročišćavanje.
Vlada predlaže izjednačavanje izračuna ''redovnih'' i ''povlaštenih'' mirovina
Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Vlada, pak, predlaže da se i ''redovne'' i ''povlaštene'' mirovine određuju i usklađuju na isti način.
Naime, od kraja 2014. godine uveden je različit način usklađivanja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, tzv. povlaštenih mirovina, s onima koje se određuju prema općem propisu, odnosno redovnih mirovina. Od sredine 2015. u to su uključene i mirovine hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, i to dio mirovina koje se financiralo iz državnog proračuna.
Takva je odluka donesena kako bi se utvrdila, putem faktora proračuna, visina sredstava iz državnog proračuna za dio mirovina koje su priznate pod povoljnijim uvjetima i koje su stečene na povoljniji način.
Ujedno je cilj bio uspostaviti takav sustav usklađivanja cijele mirovine ili dijela mirovine s obzirom na izvor iz kojega se financiraju ta prava, dakle iz doprinosa ili državnog proračuna. No, kako se od 1. siječnja 2017. godine, uvodi jedinstvena aktualna vrijednost mirovine, razlozi za razdvajanje mirovine na dio mirovine za staž osiguranja i dio prema posebnom propisu pokazao se nepotrebnim, jer će se to pitanje urediti posebnim pravilnikom.
Stoga se ovim zakonskim izmjenama predlaže ukidanje posebne aktualne vrijednosti mirovine u mirovinskoj formuli prema kojoj se izračunava i usklađuje mirovina ili pripadajući dio mirovine prema posebnim propisima te se izjednačava način određivanja i usklađivanja i redovnih i povlaštenih mirovina.
Također, predlaže se i ukidanje instituta razdvajanja mirovine, prema kojem su se povlaštene mirovine razdvajale na dio mirovine za staž osiguranja, koji se financira iz doprinosa, i na dio mirovine pripadajućeg prema posebnom propisu, koji se isplaćuje iz proračuna.
Predloženim zakonom povećali bi se rashodi u državnom proračunu Republike Hrvatske i to za 96 milijuna kuna u 2017., 127 milijuna kuna u 2018. te 205 milijuna kuna u 2019. godini. Kako bi se nova pravila za izračun mirovina mogla početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, Vlada predlaže Saboru donošenje ovog zakona po hitnom postupku.
Imenovanje članova upravnih odbora
10:42 - Točka šest dnevnoga reda imala je dvije podtočke i to sljedeće:
a) Prijedlog uredbe o izmjenama Uredbe o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
b) Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
''Donošenjem ovih izmjena uvodi se tranzicijsko rješenje kojim se želi omogućiti normalno poslovanje nekih društava koje su bez vodstva. Uvodi se privremeno rješenje u kojem će se članovi uprava i nadzornih uprava imenovati na šest mjeseci. Do isteka tog roka Vlada će raditi na reviziji i unaprjeđenju postojećeg zakonodavnog okvira. U tom razdoblju će se provesti javni natječaj za uprave trgovačkih društava, a sve u cilju profesionaliziacije i depolitizacije'', rekao je Plenković.
Povećavanje trošarina na cigarete i duhan
10:36 - Prijedlog uredbe o visini trošarine na cigarete, sitno rezani duhan i ostali duhan za pušenje (EU) bio je četvrta točka dnevnog reda.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić rekao je da se radi o usklađivanju nacionalnih propisa s EU-propisima.
''Procijenjeni fiskalni učinak iznosi nešto iznad 140 milijuna kuna na godišnjoj razini. Povećanje cijene cigareta ne bi smjelo biti veće od jedne kune'', rekao je državni tajnik.
Naime, pojasnio je, za cigarete koje po kutiji koštaju do 22 kune povećanje cijene bi trebalo biti 58 lipa po kutiji, a za skuplje od 17 do 55 lipa po kutiji.
''Učinak na maloprodajnu cijenu zaista nije visok'', kaže.
Specifična trošarina s trenutačnih 230 trebala bi porasti na 265 kuna za tisuću komada cigareta, a proporcionalna trošarina smanjiti se s 38 na 36 posto od maloprodajne cijene cigareta. Minimalna trošarina na cigarete povećala bi se sa 648 na 679 kuna za tisuću komada cigareta.
Na ostali duhan za pušenje trošarina se podiže s 500 na 550 kuna za kilogram, dok trošarina za sitno rezani duhan ostaje 550 kuna za kilogram.
Javna nabava
10:15 - Nacrt prijedloga zakona o javnoj nabavi, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona (EU) bio je prva točka dnevnog reda.
Ministrica Dalić istaknula je da je Zakon pripreman tijekom protekle godine. Međutim pripreman je u uskoj suradnji s predstavnicima gospodarstva, HGK, GUP-a, tako da u najvećoj mjeri u kojoj je to bilo moguće uključuje iskustva sudionika u postupcima javne nabave'', rekla je.
''Ovaj zakon donosi značajno smanjivanje troškova koje postupci javne nabave izazivaju gospdarstvu. Ukidaju se neke pristojbe, dolazi do smanjivanja jamstava'', rekla je.
''Očekujemo da će novi zakon pridonijeti smanjivanju ukupnih troškova javne nabave. Uvjerena sam da će uštede biti značajne'', kaže Dalić. ''Najznačajnija novina je uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude kao jedinog kriterija odabira'', kaže Dalić.
''Druga novina je uvođenje europske jedinstvene dokumentacija o nabavi'', dodala je i objasnila da naručitelj neće morati prilikom prijave podnositi različite dokumente kao do sada. ''Značajno se pojednostavljuje i fleksibilizira postupak'', kaže.
''Ovo je važan zakon i bitno je da članovi vlade i javnost budu upoznati s njegovim novinama'', rekao je Plenković.
Plenković se na početku osvrnuo na protekli tjedan
10:09 - ''Dopustite mi da prije prve točke kažem nekoliko informacija i osvrta na aktualna zbivanja. ''Htio bih vam zahvaliti na sinoć održanoj telefonskoj sjednici na kojoj smo odobrili pružanje pomoći državi Izrael zbog požara'', rekao je na početku premijer Plenković. Dva kanadera već su na putu za Izrael.
''Još jednom želim svima zahvaliti na sudjelovanju na sjednici u Vukovaru. Mislim da smo i odlukama i konkretnom pomoći od 60 milijuna kuna pokazali kako je Vladi Vukovar i 25 godina nakon dana okupacije grada izuzetno bitan i kako ćemo se u budućnosti maksimalno angažirati u pogledu gospodarskog oporavka i izgradnje grada'', rekao je.
''Želim se osvrnuti i na posjet bolnici u Klaićevoj u subotu kada je otvoren novi odjel. Bitno je da svi skupa učinimo napor kako bi se konačno u Hrvatskoj izgradila nacionalna dječja bolnica sa svim kapacitetima'', kaže.
''Imali smo odličan posjet Ukrajini. S nama je bilo više od 100 gospodarstvenika na uspješnom gospodarskom forumu. Bili smo na treću obljetnicu revolucije dostojanstva'', rekao je Plenković.
''Želim reći da ćemo u ponedjeljak održati još jednu sjednicu Vlade. To smo dogovorili s kolegom Marićem, gdje ćemo raspraviti smjernice za izradu proračuna za 2017. godinu i usvojiti za drugo čitanje u Saboru paket poreznih zakona'', rekao je Plenković.
Osvrnuo se i na aktualac u Saboru. ''Ocjenjujem da je to bilo sadržajno i da smo pokazali da smo upoznati sa svim ključnim dosjeima i politikama'', rekao je Plenković. (Hina/Ma.b.)
