NOVOSTI IZ VLADE 'Svaka zgrada se može svojevoljno isključiti iz toplinskog sustava'

Vlada je u četvrtak donijela uredbu prema kojoj će kućanstva na cijenu električne energije plaćati solidarnu naknadu od tri lipe po kilovatsatu, čime će se financirati energija za kućanstva iz kategorije ugroženih kupaca.

Pročitajte i ovo Jačanje vojske Hrvatska ulazi u posao težak 95 milijuna dolara: "Nabavit ćemo Bayraktare" Šef Sindikata Zajedno Štrajk u zdravstvu ide dalje: "Ministar barata netočnim brojkama. Ljudima se prijetilo, poduzet ćemo daljnje korake"

Ugroženi kupci su oni koji privremeno ili trajno ne mogu plaćati energiju, a uvjeti su da su korisnici zajamčene minimalne naknade, članovi kućanstva koje je korisnik zajamčene minimalne naknade, korisnici osobne invalidnine ili da žive u kućanstvu s korisnikom osobne invalidnine.

Status ugroženog kupca i visinu potpore utvrđivat će centri za socijalnu skrb. Sredstva prikupljena od solidarne naknade opskrbljivači će uplaćivati u državni proračun.

'Donošenje uredbe je nužno jer uskoro počinje sezona grijanja. Važna novost je da se sada zgrada može isključiti iz toplinskog sustava uz suglasnost 90 posto suvlasnika i suglasnost distributera električne energije', napomenuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Premijer Zoran Milanović dodao je da se ne radi o "bacanju novca iz proračuna, nego odgovornom, preciznom i detaljnom poslu na kojem se radilo mjesecima".

"Ljudi koji su potrebiti i koji nemaju dovoljno sredstava...bit će u konkurenciji za ovaj program i imati manje troškove grijanja", rekao je Milanović. Dodao je kako je riječ o borbi za ljude, a ne za kupovinu glasova.

.@ivanvrdoljak: Uredbom o kriterijima za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije pomažemo građanima koji ne mogu plaćati energiju

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) September 3, 2015

Pred Vladom se našlo i nekoliko drugih uredbi iz područja toplinarstva i električne energije. Prema prijedlogu Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu toplinske energije, određuje se mogućnost da se odluka o ugradnji zasebnih mjerila toplinske energije u zgradi donese s 90 posto glasova suvlasnika, koji se računaju po suvlasničkim dijelovima.

DNEVNIK NOVE TV DOZNAJE - Vlada u četvrtak predlaže Pusić za kandidatkinju za glavnu tajnicu UN-a

Bitna je novina i omogućavanje isključenja zgrade iz toplinskog sustava uz podnošenje zahtjeva ovlaštenog predstavnika suvlasnika, na temelju prethodno postignute suglasnosti 90 posto glasova suvlasnika koja se računa po suvlasničkim dijelovima na zajedničkom mjerilu toplinske energije te uz prethodnu suglasnost distributera i opskrbljivača. Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije,

Vlada želi stvoriti pravne pretpostavke za početak rada hrvatske burze kao i drugih burzi električne energije iz Europske unije na teritoriju Republike Hrvatske. Vlada bi na sjednici trebala dati suglasnost i državno jamstvo Hrvatskim autocestama (HAC) za kredit od 100 milijuna eura, radi podmirenja dospjelih kreditnih obveza.

Opačić: Prva smo #VladaRH koja je donijela Strategiju o suzbijanju siromaštva. Kroz 78 mjera Strategije pomogli smo najugroženijima

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) September 3, 2015

Na današnjoj sjednici Vlade prihvaćen je i Nacrt konačnog prijedloga obiteljskog zakona .

'Novim Obiteljskim zakonom štitimo ljudska prava i osiguravamo nastavak rada Centra za posebno skrbništvo', kazala je ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić.(Hina)

Opačić: Novim Obiteljskim zakonom štitimo ljudska prava i osiguravamo nastavak rada Centra za posebno skrbništvo: http://t.co/XkyM9YeXRT

— Vlada R. Hrvatske (@VladaRH) September 3, 2015

Prihvaćeno izvješće o radu Ureda za sprječavanje pranja novca

Zbog sumnje u pranje novca i financiranje terorizma Ured za sprječavanje pranja novca lani je otvorio 444 predmeta, a 233 slučaja su proslijeđena nadležnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje, pokazuje godišnje izvješće o radu tog ureda, koji je u četvrtak prihvatila Vlada.

Pritom se za 227 slučajeva sumnjalo na pranje novca, a za 6 slučajeva na financiranje terorizma, navodi se u godišnjem izvješću Ureda.

Ured je bankama lani izdao 32 blokade za obavljanje sumnjivih transakcija u iznosu od 21,1 milijuna kuna. Prema izvješću, prošle godine Ured je izdao ukupno 22 naloga bankama za privremeno zaustavljenje izvršenja sumnjive transakcije, a također je uputio 10 prijedloga inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama za privremenu odgodu izvršenja transakcija u inozemstvu.

Tijekom 2014. poslao je i 232 upita u 49 država u svrhu pribavljanja podataka iz inozemstva potrebnih za otkrivanje pranja novca i financiranje terorizma, a zaprimio je 74 upita iz 26 država, također radi razmjene podataka vezanih za otkrivanje pranja novca i financiranje terorizma.

Podaci o broju zaprimljenih sumnjivih transakcija pokazuju da je u 2014. zaprimljeno 698 obavijesti od svih obveznika (banke i dr.) o sumnjivim transakcijama, što je rast od 20,97 posto u odnosu na 2013. godinu te najveći broj zaprimljenih obavijesti o sumnjivim transakcijama od 2009. godine.

Najveći broj sumnjivih transakcija lani je prijavljen od strane banaka kao obveznika te je udio udjela bankovnog sektora u broju prijava sumnjivih transakcija u 2014. iznosio 86,2 posto. Na drugom mjestu po broju prijava sumnjivih transakcija je Hrvatska pošta, navodi se u izvješću.

Kaže se i kako je "rad Ureda u 2014. obilježio napredak u odnosu na prethodnu godinu, koji je vidljiv kroz veći broj otvorenih predmeta sa sumnjom na pranje novca, veći broj slučajeva dostavljenih od strane Ureda nadležnim državnim tijelima na daljnje postupanje i procesuiranje, te kroz kontinuitet u blokadama sumnjivih transakcija od strane Ureda".

Usporedbe radi, Ured je u 2013. otvorio 411 predmeta pod sumnjom u pranje novca i financiranje terorizma, a 159 slučajeva je proslijeđeno nadležnim tijelima i inozemnim uredima na daljnju istragu.

U cilju sprječavanje korištenja hrvatskog financijskog sustava, odnosno financijskog sustava Europske unije u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, Ured je i tijekom 2014. nastavio analitički obrađivati prikupljene sumnjive transakcije, koje su mu dostavile banke i drugi obveznici.

Tako je Ured i tijekom 2014. interaktivno surađivao u 117 slučajeva s policijom, DORH-om, USKOK-om, SOA-om i Financijskim inspektoratom, a nastavio je kontinuiranu i intenzivnu suradnju na području međunarodne razmjene podataka s inozemnim financijsko-obavještajnim jedinicama, uključujući i podatke vezane za porezna kaznena djela, navodi se u Godišnjem izvješću o radu Ureda za 2014. godinu. (M.G./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook