Na početku sjednice u BUZ-ov Milivoj Špika tražio je stanku nakon koje je za govornicom govorio o mirovinskim fondovima. 'Sve priče da su sredstva iz 2. stupa vlasništvo nekog pojedinca su priče jer pojedinac ne može nikad do njih doći', rekao je Špika i ustanovio kako će ulaganjem sredstava iz drugog stupa povećati javni dug.
Pročitajte i ovo
'I sve one priče da će mirovine rasti s obzirom na drugi stup nemaju uporište ni u kakvom matematičkom izračunu', dodao je.
Prava nacionalnih manjina
Hrvatski sabor sjednicu u četvrtak nastavit će raspravom o Izvješću o provođenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i o utrošku sredstava osiguranih u državnom proračunu u 2014. za potrebe nacionalnih manjina.
U Izvješću stoji da je za provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina Vlada tijekom 2014. godine utrošila 144,3 milijuna kuna, što je znatno više nego u 2013. godini kada je utrošeno 138,1 milijuna kuna.
U izvještajnom je razdoblju, ocjenjuje se, pokazan zadovoljavajući napredak u ostvarivanju prava nacionalnih manjina, a pozitivni pomaci postignuti su u području kulturne autonomije nacionalnih manjina, odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine i pripadajućeg Akcijskog plana te u području razvijanja tolerancije prema različitosti i suzbijanju diskriminacije.
Značajniji napredak nije, međutim, zabilježen u području ostvarivanja prava na ravnopravnu službenu uporabu manjinskog jezika i pisma.
Pripadnici nacionalnih manjina nisu koristili pravo uporabe svog jezika i pisma u postupcima pred upravnim tijelima jedinica samouprave kao ni u postupcima pred državnim tijelima, ali u odnosu na 2013. značajno je povećan broj sudskih postupaka koji su vođa jeziku nacionalne manjine.
Analiza stanja usklađenosti statuta jedinica samouprave s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj je pokazala da od 27 lokalnih jedinica koje su svoje statute dužne uskladiti s navedenim propisima, njih 12 nije detaljno razradilo ostvarivanje svakog pojedinačnog prava, dok pet jedinica lokalne samouprave uključujući i Grad Vukovar, uopće nije svojim statutima uredilo ostvarivanje predmetnih prava.
