10:21 - Saborska je oporba danas od Vlade zatražila da se jasno očituje hoće li se nastaviti prerada nafte u sisačkoj rafineriji te hoće li država zbog zagađenja u Slavonskom Brodu rafineriju u Bosanskom Brodu i Bosnu i Hercegovinu tužiti Europskoj komisiji.
Branko Bačić (HDZ) je, u raspravi o izmjenama Zakona o zaštiti zraka, podsjetio da je saborski Odbor za okoliš od Vlade zatražio da se očituje o budućnosti sisačke rafinerije.
"Uz onečišćenje zraka u Sisku, ključno je pitanje planira li INA, odnosno Vlada i MOL, nastaviti s proizvodnjom naftnih derivata i kakva je budućnost rafinerije. Na to pitanje još nismo dobili jasan odgovor", rekao je Bačić.
Na neizvjesnu budućnost sisačke rafinerije, ali i same INA-e, upozorava i laburist Branko Vukšić.
"Mi ne znamo hoće li INA-u kupiti Rusi ili je diktat Washingtona i Bruxellesa udaljiti Ruse od INA-e. Kada se ne zna sudbina strateškog poduzeća, koje se raskrčmilo za mali novac, tada je jako teško govoriti o tome kakva je sudbina rafinerije i trebaju li Siščani brinuti za onečišćenje zraka", kazao je Vukšić.
Vesna Škare Ožbolt (DC) upozorila je, pak, da rafinerija u Bosanskom Brodu još uvijek zagađuje zrak u Slavonskom Brodu i umanjuje kvalitetu života njegovih stanovnika.
"U nekim djelovima Hrvatske sve se teže diše", kazala je Škare Ožbolt, koja očekuje da resorni ministar Mihael Zmajlović odgovori namjerava li Hrvatska konačno podnijeti tužbe Europskoj komisiji.
Oporbi nije jasno ni zašto Vlada predlaže promjenu postojećeg modela mjerenja kvalitete zraka, iako ga smatra kvalitetnim, a sumnjaju u najave da će predloženi zakon donijeti uštede.
Vlada, naime, predlaže da kvalitetu zraka, umjesto dvaju privatnih laboratorija, ubuduće prati Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), koji bi u tu svrhu trebao zaposliti dva nova djelatnika.
"Koja je razlika, ako već postoje kompetentni laboratoriji, gdje je tu smanjenje troškova", upitao je Boro Grubišić (HDSSB).
Damir Mateljan (SDP) odgovara, međutim, da su u jednom od laboratorija koji prate kvalitetu zraka i do sada honorarno radili zaposlenici DHMZ-a.
"U Hrvatskoj ne postoji ni jedan laboratorij koji bi mogao pratiti kvalitetu zraka u svim elementima. Inzistiranjem da to ubuduće rade državne institucije, uštedjet ćemo novac, ali i povećati kvalitetu mjerenja", uvjeren je Mateljan.
9:45 - Hrvatska hitno treba napraviti strategiju zbrinjavanja otpada, poručili su danas oporbeni saborski klubovi koji su, na primjeru varaždinskog otpada, upozorili da taj problem ima i niz drugih sredina.
120 tisuća tona smeća nalazi se na ulazu u Varaždin, na vodozaštitnom području, rekla je Natalija Martinčević (Klub DC-a i nezavisnih zastupnika) u Hrvatskom saboru, upozoravajući da se radi o velikoj ekološkoj bombi kako za Varaždin, tako i za regiju.
U Varaždinu imamo 120 tisuća tona smeća za koje nemamo nikakvo rješenje, ne znamo kada će i kako biti riješeno i koliko će to na kraju građani Varaždina platiti, naglasila je Martinčević.
O apsurdnosti situacije, kaže, najbolje svjedoči činjenica da se smeće iz 550 kilometara udaljene Makarske, vozi u Varaždin.
Problem varaždinskog smeća je u političkoj borbi dviju stranaka i dviju strana u kojoj nitko nije razmišljao da će stradati građani Varaždina, detektirao je laburist Branko Vukšić.
Vukšić, kao i Martinčevićeva, proziva resorno ministarstvo zaštite okoliša. Unatoč ekološkoj bombi, Ministarstvo nije maknulo prstom, tvrdi.
Bivša HNS-ova, sada nezavisnka zastupnica Natalija Martinčević upozorava da je ministar Mihael Zmajlović poništio koncesiju za zbrinjavanje varaždinskog otpada, da su od tada prošla četiri mjeseca, a da novi natječaj još nije raspisan. Postupak koncesioniranja, odnosno javnog natječaja, koji je svojedobno raspisao Grad Varaždin, trajao je oko godinu dana, upozorava.
Zbog zaštite okoliša i ekonomskih razloga, hitno nam treba startegija zbrinjavanja otpada, naglašava Vukšić pitajući se kako to, da su stranci zainteresirani za biznis s otpadom, a ne i naše Ministarstvo.
Sve dok otpad smatramo smećem nećemo naći rješenje, kaže Vukšić i podsjeća da se o toj temi govori prigodničarski, pred lokalne izbore, a onda se sve utihne. Sve će platiti građani, prvo zdravljem, a onda novcem, gušit ćemo se u smradu, neimaštini i gladi, zaključio je laburist.
I Boro Grubišić (HDSSB) Vladu proziva za nedonošenje strategije.
'Građani su danas svjesni smeća, sami razvrstavaju smeće, postali su ekološki svjesni, no očito je kako Ministarstvo (zaštite okoliša) toga nije svjesno. Na zapadu je recikliranje smeća biznis, to su novci, a ovdje se prosipa novac građana. I to samo zato jer je netko lijen i nema strategiju oko postupanja sa smećem', izjavio je Boro Grubišić.
Odbacio je tumačenje nadležnog ministarstva da problem otpada na svom području moraju riješiiti jedinice lokalne samouprave.
"Hrvatska nije država feudalnih posjeda pa da svaki feudalac rješava na svom području", rekao je Grubišić, podsjetivši da lokalnoj i regionalnoj samoupravi ide svega osam posto poreza, dok ostatak ubire država.
Svoje stavove klubovi su izrekli nakon stanke na početku sjednice.
Predsjednik Sabora Josip Leko ponovno je osudio praksu traženja stanke za različite teme, ocijenivši da bi se o svim temama morao čuti i glas "druge strane", odnosno Vlade.
Podsjetio je i da je Sabor nedavno donio Zakon o gospodarenju otpadom, na temelju kojega će se do kraja godine donijeti i plan gospodarenja otpadom. "Dakle, kucate na otvorena vrata", rekao je Leko zastupnicima.
12. sjednica Hrvatskog sabora nastavlja se raspravom o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti zraka, hitni postupak, prvo i drugo čitanje.
Sabor možete uživo pratiti na našem portalu Dnevnik.hr od 9,30 sati.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
