Tko su novi ministri unutarnjih poslova i pravosuđa?

Suzdržani su bili klubovi HDSSB-a i SDP-a, čiji je predsjednik Zoran Milanović zatražio razrješenje premijera Ive Sanadera i raspisivanje parlamentarnih izbora.

Pročitajte i ovo "Nema osnove" Vlada o SDP-ovom prijedlogu za opoziv Plenkovića: "Još jedan klevetnički uradak poražene oporbe..." poruka šefa stranke SDP skupio potpise za opoziv Vlade nakon afere koja je zaprepastila zemlju: "Možeš se u životu zeznuti, ali brate mili 30 puta..."

Milanović je u raspravi koja je prethodila glasovanju podsjetio da premijer nije obrazložio zašto je smijenio dosadašnje ministre Berislava Rončevića i Anu Lovrin.

>> Sanader Saboru predložio nove ministre

Ocijenio je da premijer u izboru nestranačkih ministara traži alibi za autokratsko vođenje Vlade i pet godina kadrovskog eksperimentiranja u službama i Ministarstvu unutarnjih poslova, u koje su, tvrdi, slani ljudi iz drugog ili trećeg HDZ-ova ešalona, kako bi odradili politički posao.

>> Novi ministri najavili moguće kadrovske promjene

Upitavši tko će sljedeći biti žrtvovan 'u ime političkog jednoumlja', Milanović je ustvrdio da Vlada u koju su imenovani nestranački ljudi prestaje biti HDZ-ovom. 'Zar među 66 časnih HDZ-ovih zastupnika nema ni jednog koji je nakon pet godina u stanju preuzeti ovaj težak posao', upitao je.

'Ne pozivamo na nerede i na ulicu, pozivamo na izbore, koji su legalan institut', objasnio je Milanović. Iako je istaknuo da su novi ministri i kandidat za ravnatelja policije Vladimir Faber časni ljudi koji bi svoje mjesto našli i u SDP-ovoj vladi, Milanović je ustvrdio da se Faber 'prije svega tjedan dana, škartiran od Vlade, spremao otići u mirovinu'.

Naglasio je da novi ljudi neće moći ništa napraviti bez političke podrške premijera, koju, tvrdi, raniji ministri nisu imali.

Ističući da bi Šimonović bio logičnije rješenje za ministra vanjskih poslova, nego za pravosuđe, novom je ministru zaželio 'puno sreće na čelu resora i s kadrovima koje tamo nasljeđuje'.

'Želim mu više podrške nego što je imala Ana Lovrin, koja očito nije imala nikakvu podršku premijera', rekao je Milanović.

Naglasivši da SDP nema iluzija oko toga tko ima većinu u Saboru, zatražio je raspisivanje parlamentarnih izbora.

Saborski zastupnici o novim ministrima

I Vladimir Šišljagić (HDSSB) podsjeća da su vladajući prije samo tjedan dana isticali uspješnost ministara koje sada smjenjuju. Podsjetio je da Hrvatska još uvijek nema načelnika krim-policije, iako su neriješena ubojstva postala česta pojava u hrvatskim gradovima.

'Faber je 2005. došao dekretom u Osijek da rasvijetli 12 mafijaških ubojstava, a nije niti jedno, a jedno se dogodilo dok je bio načelnik osječke policije', rekao je.

Zahtjeve za premijerovom smjenom odbio je Emil Tomljanović (HDZ). 'Treba nam stabilnost, a ne puč i anarhija, podrška svih političkih stranaka, a ne novi izborni ciklus. Sve drugo bilo bi iskorištavanje ovog tragičnog trenutka', rekao je Tomljanović.

I Vesna Pusić (HNS) poziva na zajedništvo u borbi protiv organiziranog kriminala. 'Premlaćivanja i ubojstva na ulici govore da se granica zločina prelila u svakodnevni život društva, a takva situacija prelazi stranačke interese i različitosti u političkim stajalištima', smatra Pusić.

Damir Kajin (IDS) u novim ministrima vidi ljude koji uživaju povjerenje predsjednika Stjepana Mesića. 'Sada spašavaju i samu Vladu, pa ništa neće biti od Vlade nacionalnog jedinstva', rekao je.

Odbacio je ideju o prijevremenim izborima jer to, kaže, ne bi odgovaralo ni Istri ni Hrvatskoj. 'Nekoliko mjeseci bavili bi se sobom, a organizirani kriminal bi ojačao', rekao je i dodao kako ne bi dostigli ni rok za EU 2011.

Milorad Pupovac (SDSS) podsjetio je da je prije tjedan dana u Saboru rečeno da je stanje sigurnosti u zemlji uobičajeno. 'Gdje su ovakve stvari normalne', upitao je Pupovac, ističući kako 'takve stvari nisu normalne čak ni u Italij'.

Premlaćivanja i ubojstva na ulici govore da se granica zločina prelila u svakodnevni život društva, a takva situacija prelazi stranačke interese i različitosti u političkim stajalištima Istaknuo je nužnost depolitizacije pravosuđa i policije, a HDZ-u spočitnuo što razlikuje 'strateške i nestrateške partnere'.

Ivan Čehok (HSLS) smatra da premijer i ministri ne mogu biti jedini odgovorni za postojanje organiziranog kriminala, a SDP-ov zahtjev nazvao je politikantstvom. 'U kojem je gradu najviše takvih zala? Zar mislite da gradonačelnik ne snosi nikakvu odgovornost?', upitao je Čehok SDP-ovce.

Josip Friščić (HSS) ne očekuje da će sama promjena čelnih ljudi dvaju ministarstava biti dovoljna za obračun s organiziranim kriminalom, pa je najavio punu podršku novim ministrima i u reorganizaciji resora i izboru suradnika.

Furio Radin je pak, u ime Kluba nacionalnih manjina, upozorio da novi "antimafijaški" propisi ne smiju smanjiti razinu ljudskih prava.

U glasovanju o novim ministrima suzdržan je ostao i neovisni Dragutin Lesar. 'Želim vjerovati da ćete dobiti odriješene ruke, kao glavni preduvjet za uspješan rad', poručio je Lesar novim ministrima.

Kako su SDP-ovci, zbog ozbiljnosti trenutka i pijeteta prema ubijenoj Ivani Hodak, odustali od pojedinačne rasprave, Sabor je odmah po izjašnjavannju klubova imenovao nove ministre.

Posebnim zaključkom Vlada je zadužena da za 30 dana izvijesti Sabor o reorganizaciji i konsolidaciji dvaju ministarstava te o poduzetim mjerama u borbi protiv organiziranog kriminala.

Životopis Tomislava Karamarka

Tomislav Karamarko, kojega je Hrvatski sabor na prijedlog premijera Ive Sanadera danas izabrao za novog ministra unutarnjih poslova, na novu dužnost dolazi s mjesta ravnatelja Sigurnosno obavještajne agencije.

Kako stoji na službenim stranicama SOA-e, Karamarko je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1985., smjer povijest, a prvo radno mjesto bilo mu je u Hrvatskom državnom arhivu (1987.-1988.)

Šef kabineta predsjednika Vlade bio je u vrijeme Josipa Manolića (1991.-1992.), a odmah zatim i u ratnoj Vladi Franje Gregurića (1992.-1993.), a u isto je vrijeme obnašao i dužnost šefa Kabineta predsjednika Sabora. Na toj je dužnosti tada bio sadašnji hrvatski Predsjednik Stjepan Mesić.

Godine 1993. imenovan je na mjesto načelnika Policijske uprave zagrebačke, a s toga mjesta odlazi za pomoćnika ministra unutarnjih poslova (1996.-1998.).

Na predsjedničkim izborima 2000. voditelj je izbornog stožera Stjepana Mesića, a nakon što je Mesić pobijedio na izborima postaje njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost, a potom i predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost. Tu dužnost obnaša do 2002., nakon čega odlazi u privatni biznis i direktor je tvrtke SOBOLI do 2004. kada je imenovan za ravnatelja Protuobavještajne agencije. Na tom mjestu ostaje sve do rujna 2006. kada je imenovan za ravnatelja Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA).

Karamarko je u utorak, nakon svečane sjednice u povodu Dana neovisnosti, novinarima u Saboru najavio da će depolitizirati policiju, u kojoj neće moći opstati nitko tko svom poslu ne pristupa profesionalno.

"Nitko tko se neće uklapati u koncepciju profesionalnog pristupa svom poslu neće moći opstati", izjavio je Karamarko.

Karamarko je rođen u Zadru, 1959. godine, oženjen je i otac je dvoje djece.

Govori ruski i engleski jezik. 

Životopis Ivana Šimonovića

Ivan Šimonović više je godina obnašao različite dužnosti u hrvatskoj diplomaciji, predavač je na zagrebačkom Sveučilištu, a za svoj je rad nagrađen s pet hrvatskih odličja, te Legijom časti Francuske Republike.

Šimonović je prorektor za međunarodnu i međuinstitucijsku suradnju zagrebačkog Sveučilišta, a na mjesto ministra dolazi s Pravnog fakulteta gdje na pravnom studiju predaje predmete Opća teorija prava i države i Međunarodni odnosi i diplomacija,

Kako se može doznati sa službenih stranica Sveučilišta, Šimonović je i stalni predavač i na Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova od 1995., te na Ratnoj školi Josip Jelačić Glavnog stožera Hrvatske vojske od 1999.

Osim u Hrvatskoj, predavao je na diplomskim i poslijediplomskim studijima te istraživačkim institucijama u Austriji, Irskoj, Poljskoj, SAD-u, Sloveniji, te pri Ujedinjenim narodima (UN).

Predstavljao je Hrvatsku na različitim međunarodnim skupovima i forumima (uključujući i njezino zastupanje pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnim sudom pravde), a član je u brojnim državnim i Vladinim odborima i povjerenstvima RH.

Diplomirao je 1982., dvije godine kasnije magistrirao, a doktorirao je krajem 1990. Od rujna 1986. zaposlen je na zagrebačkom Pravnom fakultetu. U listopadu i studenom 1991. sudjelovao je kao dragovoljac u Domovinskom ratu u sklopu 100. brigade Zbora narodne garde.

Od prosinca 1991. sudjeluje u ime RH u pregovorima o primjeni međunarodnog humanitarnog prava na sukob u bivšoj Jugoslaviji te u traženju nestalih osoba.

Od lipnja 1992. do srpnja 1993. pomoćnik je ministra vanjskih poslova za konzularne i međunarodnopravne poslove.

Od 1994. do 1996. pomoćnik je ministra vanjskih poslova za multilateralu, a od 1996. do 1997. zamjenik ministra vanjskih poslova. Veleposlanik i stalni predstavnika RH pri UN-u je od 1997. do 2003. Zamjenik ministra vanjskih poslova bio je i između 2003. i 2004.

Autor ili koautor je 71 znanstvenog ili stručnog rada koji su objavljeni u zemlji i inozemstvu, a sudjelovao je u više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata.

Rođen je 1959. u Zagrebu, oženjen je i otac dvoje punoljetne djece. Od stranih jezika govori engleski, a služi se i talijanskim i njemačkim.