Reiner: Iz Hrvatske lani otišao 'cijeli Dubrovnik'

Dakle, cijeli jedan grad veličine Dubrovnika, konstatirao je dr. Reiner u saborskoj raspravi o zakonu o reguliranim profesijam i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.

Pročitajte i ovo Pjesme i slogani Grmoja o sloganu Mosta koji je isti kao i Vučićev: "Imamo možda samo jednu poveznicu" Fotomontaže Politički rat proširio se na internet: Hoće li pobijediti lord Voldemort ili Karaplenković?

HDZ-ov zastupnik ističe i kako je zadnjih godinu dana iz Hrvatske otišlo više od stotinu liječnika, a gotovo tisuću ih je uzelo dokumente od Hrvatske liječničke komore "naznačujući time svoj interes i želju da otiđe u inozemstvo". Za medicinske sestre se, dodaje, brojevi ne znaju, ali se pretpostavlja oko pet stotina.

Ministar rada Mirando Mrsić tumači kako je cilj spomenutog zakona nositeljima stručnih kvalifikacija koje su stekli, u drugoj državi članici EU omogućiti jednaki pristup istoj profesiji i ista prava kod obavljanja te profesije u Hrvatskoj.

Ako HDZ-ova koalicija dođe na vlast... 'Posao koji može obavljati jedan čovjek sasvim sigurno neće više raditi dva'

Postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, pojašnjava Mrsić, provode se temeljem općeg ili automatskog sustava priznavanja. Automatski se primjenjuje za priznavanje sedam tzv. sektorskih profesija, a to su doktori medicine i dentalne medicine, medicinske sestre, primalje, magistri farmacije, veterinari i arhitekti.

Ministar rada kao najveću novinu naznačuje uvođenje europske profesionalne kartice za pojedine profesije. "Putem tog sustava pojednostavit će se i ubrzati postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija", kaže Mrsić.

Europska komisija odlučuje za koje će se profesije kartica uvesti, za zasada je predviđena za njih pet: medicinske sestre, magistre farmacije, fizioterapeute, planinske vodiče, agente posredovanja u prometu nekretnina, dodao je. Sustav izdavanja europske profesionalne kartice trebao bi početi 18. siječnja 2016., a za tih pet profesija probno bi razdoblje bilo do 18. siječnja 2018. godine.

SDP-ova zastupnica Marija Lugarić rekla je da ne treba miješati stručnu i obrazovnu kvalifikaciju. Obrazovna se, tumači, stječe završetkom formalnog obrazovanja, dokazuje svjedodžbom ili diplomom. Stručna kvalifikacija je više od toga, ona osim formalnog obrazovanja uključuje i stručno usavršavanje, odnosno nadogradnju obrazovne kvalifikacije radom ili praksom u struci.

Jedno od vrjednota EU je zajedničko tržište rada, pa je trebalo uspostaviti mehanizme da građani jedne države članice, s određenim stručnim kvalifikacijama, bez previše gnjavaže mogu raditi u drugoj državni članici, bez da prolaze cjelokupnu proceduru ponovnog licenciranja ili pribavljanja strukovnih ovlaštenja, kaže Lugarić.

HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić, međutim, na sve gleda kao na "paklenski plan" koji se već provodi, jer je u travnju sa Zavoda za zapošljavanje "nestalo 55 tisuća radnika". SDP-ova Lugarić se s tim ne slaže. "Nema nikakvih paklenih planova, a paranoje tog tipa su mi potpuno strane i mislim da ne koriste nikome”, odgovorila je Grubišiću.

Laburist Zlatko Tušak navodi da je po nekim podatcima iz Hrvatske otišlo oko 12 posto radno aktivnog stanovništva, a da iz zapadnih, odnosno zemalja EU u Hrvatsku dolazi vrlo malo ljudi. Dolazi dio iz zemalja u okruženju, posebno BiH, Srbije, Makedonije, ali iz zemalja Europske unije vrlo malo, kaže Tušak.

HDSSB-ov Mile Horvat pozdravlja uvođenje europske profesionalne kartice, no problematizira priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija stečenih u trećim zemljama. Tvrdi da zakon jednako tretira azilante i strance.

Hrvatski državljani, koji su sticajem okolnosti studij završili u susjednim zemljama, posebno u BiH i Srbiji, izjednačeni su sa azilantima, tako proizilazi iz članka 84., kaže Horvat, dodavši da mu se to ne sviđa. "Mislimo da je trebalo napraviti jasniju distinkciju, jer se ne radi niti o istom položaju, niti o istim ljudima", kaže Horvat.

Akademik Reiner pita zašto se priznavanje kvalifikacija stečenih u trećim zemljama ne uredi posebnim zakonom jer to je specifično i složeno pitanje. Treće zemlje nisu isključivo nama susjedne zemlje, može se raditi i o zemljama nama potpuno nepoznatog sustava izobrazbe, istaknuo je HDZ-ov zastupnik Reiner. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook