Na stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljevanje prema podacima objavljenim u utorak, broj nezaposlenih popeo se na 360.407 trenutno, s tendencijom daljnjeg rasta. Isto tako, HZZ je objavio kako je trenutno otvoreno 4.400 radnih mjesta.
Pročitajte i ovo
Prema posljednjoj statističkoj evidenciji HZZ-a za studeni, u je Hrvatskoj bilo 356.864 nezaposlenih osoba. Ta brojka je predstavljala povećanje od 3,6 posto u odnosu na listopad, dok se broj nezaposlenih povećao i na godišnjoj razini i to za 2,8 posto.
Crne prognoze: Sto tisuća Hrvata moglo bi uskoro izgubiti posao
Već tri posljednja mjeseca Hrvatska bilježi povećanje nezaposlenih.
Najviše nezaposlenih osoba je u gradu Splitu, odnosno 48.891 te u gradu Zagrebu, koji ima 46.829 nezaposlenih osoba prema posljednjim statističkim podacima HZZ-a. Oba grada zajedno predstavljaju 26,8 posto ukupno nezaposlenih osoba u Hrvatskoj.
Mrsić: To je realna slika naše ekonomije
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ocijenio je danas kako je više od 360 tisuća prijavljenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje realna slika hrvatske ekonomije koja radna mjesta gubi godinama, te najavio da će taj broj rasti i u idućim mjesecima.
"To smo i predviđali, da će sa završetkom turističke sezone, odnosno povratkom sezonaca u mjesta boravka, rasti nezaposlenost", izjavio je Mrsić novinarima komentirajući najnovije podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje po kojima broj nezaposlenih trenutačno iznosi 360.293.
Broj nezaposlenih i dalje će rasti, a bit će najveći krajem veljače iduće godine - to je realna slika hrvatske ekonomije i njezina sezonskog karaktera. Nema čarobnog štapića i to se ne može promijeniti preko noći, dodao je Mrsić.
'To je slika naše ekonomije, gubimo radna mjesta godinama. Ali, sigurno nećemo izgubiti još stotinu tisuća radnih mjesta, kako neki predviđaju, jer će se otvarati nova radna mjesta u turističkoj djelatnosti, a očekujemo i da će se pokrenuti gospodarstvo, građevina i prerađivačka industrija', kaže Mrsić.
'Pravi efekt smanjenja nezaposlenosti uslijedit će kad nam BDP bude iznad dva posto kroz dva ili tri tromjesječja, no i tada će trebati pričekati barem šest mjeseci za vidljivi pad broja nezaposlenih', ističe Mrsić.
Sadašnji veliki broj nezaposlenih Mrsić ne vidi kao poraz mjera aktivne politike zapošljavanja jer, kako je rekao, te mjere ionako ne otvaraju radna mjesta. One služe da se građanima, u vrijeme kad nema posla i radna mjesta se ne otvaraju, omogući samozapošljavanje i stjecanje godine dana radnog iskustva.
"Od njih ne treba očekivati da će smanjiti broj nezaposlenih, nego će u krizi omogućiti da ljudi steknu neka druga zanimanja s kojima će se moći zaposliti", dodaje Mrsić napominjući da je mjeru rada bez zasnivanja radnog odnosa (tzv. volontiranje za 1600 kuna) koristilo 15 tisuća mladih od kojih je preko 60 posto našlo posao nakon godinu dana. "Bez te godine dana ne bi ga mogli naći", ustvrdio je.
Aktivne mjere ne treba gledati kao zamjenu za zapošljavanje, jer nemamo sredstva kojima bi mogli zamjeniti otvaranje novih radnih mjesta, ističe Mrsić naglašavajući da su sredstva za te mjere u ovoj godini povećana za preko pola milijarde kuna. U idućoj godini, rekao je, predviđeno je još više novca "temeljem sredstava iz europskog socijalnog fonda".
Govoreći o strukturi prijavljenih na Zavodu za zapošljavanje, Mrsić ističe da je dosta onih koji nikad nisu bili u evidenciji.
"To nam govori da su nezaposleni prepoznali vrijednost aktivnih mjera politike zapošljavanja i prijavili se kako bi koristili određene potpore (samozapošljavanje, rad bez zasnivanja radnog odnosa)", ocijenio je Mrsić dodavši kako je vidljivo usporavanje trenda povratka na burzu rada iz radnog odnosa.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
