455332
455332
455332
455332
455332

DJECA I MLADI UMIRU A NE BI TREBALI Savjeti za sve roditelje kako to spriječiti

  • , 30.10.2016., 14:46
  • Autor:
  • komentara

Ozljede djece i mladih u prometnim nesrećama veliki su javnozdravstveni problem, treći su po redu uzrok smrti u Hrvatskoj nakon kardiovaskularnih i malignih bolesti.

 
 
 
 
Prometna nesreća, arhiva (Foto: Pixell)
Prometna nesreća, arhiva (Foto: Pixell)

To je bio alarm da se pri Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije osnuje Povjerenstvo za prevenciju ozljeda kod djece i mladih.

Predsjednik Povjerenstva je voditelj Jedinice intezivnog liječenja na Klinici za dječje bolesti KBC Split, Julije Meštrović, koji ističe da su ozljede u suvremenom svijetu najčešći uzrok smrti djece. Uglavnom se događaju kod adolescenata, dok su najčešći uzrok tih najtežih i pogubnih ozljeda prometne nesreće.

"Najčešći mehanizam ozljeda kod djece i mladih u prometu je pad, dok su najčešće ozljede udova. Djeca i mladi najteže ozljede zadobiju upravo u prometnim nesrećama, najteže su im ozljede glave, a najčešće žrtve tih pogubnih ozljeda su adolescenti. Ozljede glave su najčešći uzrok smrti, a kada dijete i preživi često mu ostaju trajne i teške posljedice", objašnjava Meštrović.

Među umrlima od ozljeđivanja povećava se broj djece i mladih koji podliježu posljedicama nesretnih slučajeva ili prometnim ozljedama. Da bi se ozljede spriječile i predvidjele Povjerenstvo od travnja ove godine provodi razne aktivnosti u osnovnim i srednjim školama Splitsko-dalmatinske županije. Globalnu težinu stradavanja u prometu pokazuju podaci podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u kojima se navodi da u svijetu od ozljeda u prometu godišnje umire oko 1,2 milijuna ljudi. No, problem je što smrtnost predstavlja samo vrh piramide s obzirom da je daleko veći broj ozlijeđenih.

Teške ozljede u nesrećama

"Poseban su problem ozljede u prometnim nesrećama koje su uglavnom uvijek teške tako da oporavak i liječenje traju vrlo dugo, osobito kod djece. Ona imaju specifičan organizam, njihove su kosti mekše, drugačije reagiraju, a posljedice ozljeda u djece ostvaruju i jaki psiho-socijalni učinak. To su traume koje djeca nose cijeli život. Drugi je problem invaliditeta koji usprkos tome što može biti privremen vrlo često bude trajan. Radi se o djeci koja su nekada bila zdrava, a sada su osobe s invaliditetom kojima je potrebna stalna pomoć, njega i zaštita", kaže dopredsjednica Povjerenstva Ivana Bočina iz Odjela za epidemiologiju i prevenciju ozljeda Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Tvrdi kako zbog važnosti prevencije surađuju s policijom i školama, no istaknula je da se roditelji vrlo često ne odazivaju na njihove radionice. U školama provode projekte od kojih su neki prepoznati i van granica Hrvatske.

S obzirom da je MUP-ov projekt "Poštujte naše znakove", namijenjen učenicima prvih razreda, bio jedini projekt koji djecu informira o sprječavanju ozljeda u prometu, prošle su godine za učenike trećih razreda pokrenuli akciju "Spasimo živote djece u prometu!" (Save kids lives).

"Projekt je ove godine kao primjer dobre prakse predstavljen u Finskoj na 12. Svjetskoj konferenciji prevencije ozljeda i promicanja sigurnosti. Mi smo u tom projektu postigli da djeca postanu svjesna da se ozljede u prometu mogu spriječiti, da je važno pridržavati se pravila, vezati sigurnosni pojas, ne sjediti na suvozačkom mjestu, nositi kacigu dok se vozi bicikl, ne koristiti mobitel i slušalice dok se prelazi preko pješačkog prijelaza te da se nosi reflektirajuća odjeća. Rezultati projekta su izvanredni, a nakon naše radionice je 97 posto djece odlučilo nositi kacigu dok voze bicikl", tvrdi Bočina. Poručuje i da na mlade treba što ranije utjecati jer ih se tako može osposobiti da steknu navike koje će im pomoći u životu i u konačnici im ga spasiti.

U ovoj su godini napravili i projekt za mlade vozače - maturante koji spadaju u rizičnu kategoriju jer nisu dovoljno informirani, neiskusni su te podložni pritisku vršnjaka zbog čega žele voziti brzo, ili pod utjecajem alkohola, a i međusobno se nagovaraju na stvari opasne po život.

Liječnici apeliraju na roditelje da se pridržavaju svih mjera sigurnosti jer se bilježe smrti i u dobi od jedne do četiri godine kada su djeca isključivo pod nadzorom roditelja. Napominju da se u toj dobi djeca moraju voziti u za to prikladnim auto-sjedalicama te da djecu bez kacige ne treba pustiti u vožnju bicikla.

Planiraju napraviti i jedinstveni registar o ozljeđivanju djece i mladih te ga kasnije proširiti na cijelu populaciju. (Hina)

 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se