Ubijeni 1943. i 1945.

Odana počast žrtvama partizanskog zločina kod jame Jazovke

Piše A.E., 22. lipnja 2010. @ 15:09

Pokraj jame Jazovke, kod Sošica na Žumberku, misom zadušnicom, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast vojnicima, ranjenicima, medicinskom osoblju te časnim sestrama koje su partizani ubili tijekom i nakon Drugog svjetskog rata i bacili u tu jamu.

U jamu Jazovku partizani su bacili tijela pripadnika vojnih postrojba NDH koje su ubili nakon bitke kod Krašića 1. siječnja 1943. te u svibnju i lipnju 1945., kao i tijela ubijenih ranjenika, medicinskog osoblja i časnih sestara odvedenih iz bolnica 1945. 'Spomen-pohod Jazovka' tradicionalno se organizira 22. lipnja, na Dan antifašističke borbe. Organizator je udruga Hrvatski obredni zdrug - Jazovka, a ove godine je 20. obljetnica otkrića jame Jazovke i uzastopnih spomen-pohoda. Na odavanju počasti žrtvama, po podacima organizatora, okupilo se oko tri tisuće predstavnika udruga i rodbine ubijenih.

Misu zadušnicu kraj jame Jazovke predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić koji je u propovijedi istaknuo kako se ne treba bojati prošlosti već ju treba prihvatiti i prenijeti budućim naraštajima. Zločin se ne može opravdati zločinom, a mržnja se ne može prevladati mržnjom, poručio je kardinal Puljić. Na misi i molitvi ispred jame Jazovke sudjelovalo je i 20-tak rimokatoličkih i grkokatoličkih svećenika te Idriz ef. Bešić, izaslanik muftije Šefka ef. Omerbašića. Pokraj jame je pročitan 'Prosvjedni zahtjev vlastima RH', koji je potpisao predsjednik Hrvatskog obrednog zdruga Jazovka Boris Prebeg.

Traže da se otkrije povijesna istina o Hrvatima žrtvama Drugoga svjetskoga rata, poraća i razdoblja totalitarnoga jugokomunističkoga sustava i da se provode dokumenti UN-a, Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, Europskoga parlamenta i Hrvatskoga sabora, međunarodni ugovori i hrvatski propisi o kaznenome progonu zločinaca te odštetnim pravima žrtava. Traže 'isključenje preostalih i prerušenih nositelja jugokomunističkoga totalitarizma iz vlasti i državnih i javnih služba, te osudu jugokomunističkog zločinačkog sustava i svjetonazora'. Zatražili su da se 'za života i posmrtno imenuju izravni krvnici te da se vrati čast i pravo žrtvama'.

>> FOTO: Državni vrh obilježio Dan antifašističke borbe

U 'Zahtjevu' se ističe kako 'tzv. antifašisti svakoga 22. lipnja slave svoj lažan i prazan praznik protuhrvatskoga jugo-komunističkog ustanka'. Jer 'tko u Brezovici te diljem Hrvatske slavi komunističko -četnički ustanak od 22. lipnja 1941., taj opet ubija mučenike svih Jazovka', navodi se u Zahtjevu u kom se traži i da se 'izbrišu sablastne tragove Tita', prije svega ime Trga maršala Tita u Zagrebu. Traže i da se Ustav RH 'očisti od avnojsko-zavnoških neistina te u osnovama Ustava potvrde da je Republiku Hrvatsku oslobodio i uspostavio Obrambeno-osloboditeljski rat ili Domovinski rat, što nisu Titovi partizani, nije Avnoj i nije Zavnoh'. (Hina)