Evo još jednog mogućeg rješenja krize sa švicarcima

Za najugroženije dužnike, ne samo u švicarcima već i u drugim valutama vlada vidi rješenje u najmu. Banka uzme kuću, a obitelj dužnika po povlaštenoj cijeni plaća najam i ima pravo prvokupa.

Pročitajte i ovo 150. obljetnica rođenja U čast slavne spisateljice HNB izdaje posebne kovanice: Evo koliko treba izdvojiti za njihovu kupnju užarene linije Ovo je za analitičare realan postizborni scenarij: "Ima prodanih duša, samo je pitanje cijene"

Osim zaštite država bi bila spremna onima najugroženijima pomoći u plaćanju najma. Primjerice ako su obiteljska primanja 5.000 kuna, a za ratu kredita moraju izdvojiti 3.000 ušli bi u vladin plan za spas dužnika. Banka bi uzela nekretninu, a obitelj bi plaćala za nju najamninu u iznosu od oko 1000 kuna. Još 500 kuna najamnine platila bi im i država.

Vlatka Šimunović, korisnica kredita u švicarcima nije oduševljena. Pita se zašto je godinama uredno plaćala rate. 'Šta sada da se ja oprostim od toga i dam ključeve kome? Banci? Da ja njima opet plaćam najam za to isto i pravo prvokupa za 5 ili 10 godina. Hoću li ja tada biti kreditno sposobna? Hoće li meni moja djeca otplaćivati kuću?', pita se Vlatka.

I u Hrvatskoj narodnoj banci smatraju da je u današnjoj situaciji bankama u interesu riješiti problem s kreditima u francima. Cijene nekretnina su niske, tržište je zamrlo, a šansa naplate od klijenata nakon prodaje nekretnine vrlo je mala pa u HNB-u kažu da je bankama u većini slučajeva sporazumno rješenje koje stanare ostavlja u nekretnini bolje od deložacije. Takva su rješenja bolja i dužnicima jer ih izlažu mnogo manjem stresu i trošku zaključuju u HNB-u.

Lalovac: Razmišlja se i o zabrani kreditiranja u drugim valutama

Za udrugu Franak ovo je samo djelomično rješenje. 'Zbog toga što rješava problem samo najugroženije skupine građana kojima svakako treba pomoći no to je manji dio korisnika kredita i to prvenstveno ide na korist bankama zbog toga što će imati manje loših kredita i to će njima poboljšati njihovo poslovanje' kaže Ivan Kontrec, koordinator Udruge.

Bankari poručuju spremni su razgovarati o dugoročnim rješenjima, no još nikakav službeni prijedlog vlada im nije poslala.

No, prigovora na ovu kratkoročnu mjeru sve je više, osobito iz oporbe. Smatraju da je vladina mjera zamrzavanja tečaja franka zapravo socijalno neosjetljiva. u njoj se jednako tretiraju svi dužnici u toj valuti, pa će tako tečaj biti zamrznut i za primjerice one koji su kupovali drugu, treću nekretninu, ili možda apartman na moru, automobile ili čak jahte takvim kreditima.

S druge strane Zakon o potrošačkom kreditiranju ne obuhvaća pravne osobe, a takvi su primjerice vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Oni od divljanja tečaja švicarskog franka ostaju nezaštićen.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook