"U najgorem slučaju iznos ostaje isti. Pod pretpostavkom da iskoristimo sve do zadnjeg eura, radilo bi se o vrlo malim oscilacijama", rekao je hrvatski premijer Zoran Milanović koji je sudjelovao na sastanku predsjednika država ili vlada 15 zemalja članica i Hrvatske, koje čine neformalnu skupinu "prijatelji kohezije".
Riječ je o skupini koja se zauzima za to da u Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014-2020 mjere štednje ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanje razlike između bogatih i siromošnih regije u Uniji.
Prema neformalnim kalkulacijama, iznos za Hrvatsku iz kohezijskih sredstava mogao bi biti umanjen za četrdesetak milijuna godišnje, što daje oko 280 milijuna u sedam godina, ali točan iznos se ne može znati dok se dogovori Višegodišnji proračunski okvir.
Premijer Milanović je istaknuo da se između dviju skupina zemalja članica vodi rasprava o zapavo vrlo malim relativnim iznosima. "Ovdje se vodi bitka oko zapravo malog iznosa, malog kada gledamo europsku ekonomiiju. Bogati, odnosno neto-uplatitelji žele da se proračun smanji, a siromašniji to ne žele. Hrvatska, koja će dobivati više, tu bi se mogla postaviti na način - svejedno nam je - međutim, nije nam svejedno jer dugoročno priča s Europskom unijom za nas ima smisla prvenstveno ako od nje imamo financijske koristi, što znači da dobijem natrag više nego što smo uplatili", rekao je Milanović.
>> Hrvatska s EU 'prijateljicama' vrši pritisak: Ne štedite na nama!
Premijer ističe da dobiveni novac nije milostinja nego se dobiva za projekte u kojima uvijek sudjeluju poduzeća iz zapadne Europe i to na najisplativijim poslovima, intelektualnim uslugama na kojima je najveća zarada.
Prema izračunima iz Poljske, koja je vrlo uspješna u povlačenju europskih sredstava, svako drugi euro u projektima financiranim iz europskih fondova, a koji je uplatila Njemačka vrati se u tu zemlju.
Za Hrvatsku je od iznimne važnosti u kojem će vremenskom razdoblju moći koristiti sredstva namijenjena za svaku proračunsku godinu. Po sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu proračunsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produlji na tri, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava. Istu mogućnost imale su sve nove članice EU-a.
"Mi se u ovom trenutku zauzimamo da Hrvatska u sljedećem proračunskom razdoblju dobije ona prava koje su imale sve nove članice kada su ulazile u Uniju, dakle da imamo na raspolaganju četiri godine. Tražimo samo ono što su imali Česi, Slovaci, Bugari, Rumunji kada su ulazili u EU-u, a sve ostalo je već dogovoreno, predviđeno našim pristupnim ugovorom, koji predstavlja primarno pravo u EU-u i prema tome treba ga samo implementirati u Višegodišnjem financijskom okviru i to je sve", rekao je Milanović.
Premijer Milanović je rekao da ne postoji nikakva opasnost od uskraćivanja fondova u slučaju neuspjeha u restrukturiranju brodogradnje. "Ne strahujem za to. Pravila za brodogradnju su jasno precizirana, a posljedice u slučaju neuspjeha u koji ne vjerujem nisu uskraćivanje fondova", rekao je Milanović.
Pristupnim ugovorom je predviđeno da bi hrvatska brodogradilišta u slučaju da se ne provede plan restrukturiranja kroz privatizaciju morala vratiti sve državne potpore koje su dobile od 2006. godine.
"Ne vjerujem u neuspjeh, vjerujem da ćemo uspjeti nešto što u 20 godina nitko nije ni pokušavao učiniti. U ovih godinu dana uspjeli smo zaustaviti odljev novca i evedentni kriminal, nema više isisivanja novca iz brodogradilišta, ne odlaze milijuni dolara ili eura na neke otoke, pa se onda vraćaju u Austriju. Problem je ogroman jer su godinama hrvatski porezni obveznici financirali jednu aktivnost koja nije bila isplativa. Želimo zadržati tu aktivnost, ali morat će funkcionirati drugačije, recimo kao Uljanik. Borimo se za 3. maj i Brodosplit, za koji vjerujemo da će uskoro biti privatiziran i da će nastaviti graditi brodove", rekao je Milanović.
Premijer je dodao da će Hrvaska zadržati brodogradnju, ali s manjim brojem zaposlenih nego danas. "Za nekoliko godina sigurno neće raditi isti broj ljudi kao danas. Radit će ih manje, radit će kvalitetnije, bolje će zarađivati, plaće će im biti sigurnije. To je jedini način da se iziđe iz psihotičnog stanja u kojem se nalazi brodogradnja već 20 godina. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
kakva vijest!Senzacionalne vijesti iz Njemačke: Tvrde da je Martin Baturina odbio Real Madrid i otkrio kamo želi otići
-
u četvrtak je predstavljanjeZna se tko će biti nova pjevačica Magazina: Riječ je o svima već dobro poznatom imenu na domaćoj sceni!
-
Zločinačka organizacijaPala ekipa s Interpolove tjeralice: Policija upala u stan u Trnju, pogledajte što su pronašli
