Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Puno kokodakanja

Tko je sisački prevrtač? "Ja nju držim u ruci, Hrvaticu ne možete držati"

Aktualno Galerija Luka Petrkač, tajnik udruge za uzgoj golubova peradi i kunića sisak 1971 Luka Petrkač, tajnik udruge za uzgoj golubova peradi i kunića sisak 1971 Foto: DNEVNIK.hr Miroslav Mencl, umirovljenik Miroslav Mencl, umirovljenik Foto: DNEVNIK.hr Previše kokodakanja - 1 Previše kokodakanja - 1 Foto: DNEVNIK.hr Previše kokodakanja - 2 Previše kokodakanja - 2 Foto: DNEVNIK.hr +3 Previše kokodakanja - 3 Galerija 1/8 >>
Kad nam sa svinjama već teško ide, mogli bismo više čuvati perad. No, autohtone vrste sve više istiskuje potreba za mesnatijim primjercima i većim jajima, pokazala je međužupanijska izložba peradi u Sisku.

 Sisačkog prevrtača donijeli su Turci u Sisak u 16 stoljeću. Jer ih je zabavljao, a on je ostao i kad su Turci otišli.

"Prevrće se na rep, okreće se iza kao da radi salto unazad i mora se u zraku ispraviti da pravilno sleti", rekao je Luka Petrkač, tajnik Udruge za uzgoj golubova peradi i kunića Sisak 1971.

Golub pismonoša uvijek slijeće u mjesto rođenja.

"Znači on nikad ne da sad vi njemu zapovjedite odnesi tu, nego on se uvijek vraća tamo gdje je rođen. Znanost se još uvijek bavi činjenicom kako se ptice orijentiraju, kako dolaze uvijek do mjesta gdje su se rodile", dodao je Petrkač.

Pročitajte i ovo Sezona skijanja - 5 Skijaška sezona Hrvati će morati dublje zagrabiti u džep: Skijanje je sve skuplje, provjerite kakve vas cijene čekaju

I neki ljudi nakon životnih putovanja shvate da je sve što su uvijek tražili bilo u ona četiri zida iz koja su potekli.

"Prije jedno 60 godina sam imao isto purcle, gušane, meviće i 300 komada sam imao tih golubova. To je meni ostalo u sjećanju i sad se vraćam nakon tog perioda i gledajući ovu izložbu jako sam iznenađen", istaknuo je Miroslav Mencl, umirovljenik.

Prošlost su za mnoge i autohtone Hrvatice, budućnost su inozemne krupne sorte, donosi reporterka Dnevnika Nove TV Barbara Golja

"Meni su ove kokoši draže budući da su teže, bolje nesu i kvalitetnija je od Hrvatice", napomenuo je Zvonko Božić, uzgajivač sorte New Hampshire i dodao da je ta kokoš stigla iz Njemačke.

Japanska svilena kokoš, daje samo 60 jaja godišnje, preci su joj živjeli u Kini prije 1000 godina, a donio ju je Marko Polo u Europu, ali u Hrvatskoj takva mala nema šanse.

Pročitajte i ovo Venezuela želi teritorij Gvajane - 5 Zveckanje oružjem Moguć rat, a Rusija i SAD već odabrali strane: "Nikada se nećemo pokoriti imperiju"

"Kokica australorp crni, to je kokoš koja snese do 300 jaja godišnje", rekao je uzgajivač i objasnio da deformacija na prstima znači da je u krvnom srodstvu s pijetlom koji je oplođuje.

Što će se kod kokoši Hrvatice teško dogoditi jer se sada za njezin uzgoj primaju poticaji, pa su njezini uvjeti života nešto sređeniji, a ona živahnija.

"Ja nju držim u ruci, Hrvaticu ne možete držati, već bi poletjela ovdje, a ovo je mirna kokoš, kokoš koja je za naša domaćinstva", napomenuo je uzgajivač.

Naša domaćinstva očito su se promijenila. Previše kokodakanja, premala jaja.

Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
 

 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene