Premijer je u četvrtak na konzultacije pozvao predsjednike parlamentarnih stranaka zbog strategije za odnose sa Slovenijom.
Pročitajte i ovo
O svemu tome s ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić u Dnevniku Nove TV razgovarao je Mislav Bago.
Prvi čovjek Europske komisije poručio je kako Hrvatsku treba uključiti u Schengen. Kada će Hrvatska najranije biti dio Schengena?
To bi se moglo dogoditi 2019. godine
Strahujete li od blokade Slovenije na putu Hrvatske do Schengena?
Iako je to najavljeno, nadam se da neće jer je to pitanje sigurnosti cijele Europske unije. To je važno i za Sloveniju.
Premijer je sazvao predsjednike parlamentarnih stranaka, ima li novosti u odnosima sa Slovenijom?
Premijer želi upoznati čelnike parlamentarnih stranaka o tome kakvo je trenutno stanje u odnosima sa Slovenijom.
Kakvo je trenutno stanje?
Trenutno razgovaramo, otvorili smo dijalog. I dalje smo na različitim pozicijama kad je riječ o otvorenom graničnom pitanju.
Neki kažu da trčimo na mjestu
Ne, u ovakvim situacijama treba biti oprezan i ići polako. Treba stvarati povjerenje
U tom povjerenju, možete li računati na razgovor s obzirom na rječnik slovenskog šefa diplomacije. Treba li Hrvatska razgovarati direktnom s premijerom i predsjednikom države?
Hrvatska i razgovara na toj razini, a što se tiče šefa diplomacije, on je nažalost sam utvrdio da nije za dijalog u ovoj fazi.
Kako biste vi ocijenili taj njegov rječnik? Kao kaubojski?
To je neprimjereno i neobično za šefa diplomacije. Kako god bilo, uvijek se treba razgovarati.
Kada premijer dođe na sastanak s čelnicima parlamentarnih stranaka, hoće li on iznijeti neke nove detalje ili samo tražiti jedinstvenu potporu u priči sa Slovenijom?
Za nas je odnos sa Slovenijom sveukupni odnos. Bit će govora o svim odnosima pa i o otvorenom graničnom pitanju. Svakako je dobro imati konsenzus oko važnih pitanja poput onog o granici.
Mi i danas ne priznajemo arbitražu.
Ne, ostajemo kod odluke Hrvatskog sabora, želimo dijalog i nastavak rješavanja problema.
Slovenci imaju svoje saveznike, to su Nijemci, zemlje Beneluxa, potpredsjednik EK, koji su saveznici Hrvatske?
Svi koji nas razumiju slažu se da je važan dijalog.
Koje su to zemlje?
To su Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska, Poljska, Litva i sve one zemlje koje se zalažu za dogovor na bilateralnoj razini.
Ako Slovenija krene primjenjivati odluku o arbitraži, imamo li mi neko rješenje ili možemo samo sjediti i gledati?
Prema međunarodnom pravu i odluci koju mi ne priznajemo mora se postignuti dogovor o implementaciji. Da se radi jednostrano bilo bi neprimjereno i suprotno povelji UN-a.
Ali oni to mogu raditi…
Oni to mogu pokušati napraviti.
I što mi u tom slučaju radimo?
Mi ćemo braniti naše interese.
Kako? Diplomatski ili svim drugim sredstvima?
Branit ćemo naše interese onako kako bude potrebno.
Je li Hrvatska u ovom slučaju usamljena? Imamo sporove sa Slovenijom, BiH, Mađarskom, Srbijom…U brojnim europskim metropolama diplomati vjerojatno gledaju i misle kako je možda problem u Hrvatskoj. Možda zbog toga nemamo saveznike.
Što se tiče graničnih sporova, i druge zemlje imaju otvorena pitanja, neke i preko sto godina. Mislim da Hrvatska nije usamljena zemlja po tom pitanju, ali to ne priječi dobru suradnju u EU, NATO-u i našem susjedstvu.
Strahujete li da pritisak Njemačke i Francuske bude toliko velik da će Hrvatska morati pristati na odluku Arbitražnog suda?
To ne očekujemo i to ne bi bilo u redu. Mi smo članica EU i NATO-a i mislim da to nećemo doživjeti.
Je li put Predsjednice u Mađarsku bio nepotreban nakon što je šef mađarskog MOL-a tužio Hrvatsku Europskom sudu za ljudska prava te nam je Mađarska uskratila članstvo u OECD-u.
Taj put je bio planiran dugo vremena. Predsjednica je dobivala počasni doktorat. Sigurno u ovom kontekstu nije bilo ugodno otići u Mađarsku.
Pa taj se put mogao izbjeći…
Razgovori moraju teći, ovo je bila i prigoda da se o tome razgovara.
Sad smo dobili političku pljusku Mađarske, a Predsjednica odlazi po doktorat.
Nije bilo dobro da je mađarska strana ulazila u pitanja ulaska Hrvatske OECD ili pravosudne teme. To se ne bi trebalo vezati za odnose dvaju zemalja.
Imam dojam da imamo Predsjednicu i premijera i dvije vanjske politike koje zastupaju dvije Hrvatske.
Imamo jednu vanjsku politiku u strateškim pitanjima. Ponekad se može razlikovati način kako se djeluje, ali apsolutno jedna vanjska politika.
Mađarska je primjer gdje se razilazite.
I jedni i drugi radimo na stvaranju dobrosusjedskih odnosa.
Govorim o razilaženjima u Hrvatskoj
I premijer i predsjednica žele isto, a to su dobri odnosi s Mađarskom.
Može li premijer u New Yorku na marginama lobirati i naći neke saveznike koje će uvjeriti da smo mi u pravu kad je riječ o sporu sa Slovenijom? Hoće li se tamo susresti sa slovenskim kolegom?
Susret dvaju premijera se planira u Zagrebu. Nadamo se da će se dogoditi za dva tjedna kada se premijer i izaslanstvo vrate iz New Yorka. Što se tiče drugih susreta, bit će dosta bilateralnih susreta, njih će biti dosta. Bit će sigurno razgovora o našem članstvu u OECD-u, o pitanju arbitraže. U svakom forumu gdje je to adekvatno, mi ćemo to pitanje otvoriti.
Hrvatska i BiH vode prijepore oko Pelješkog mosta. Ako se ti sporovi nastave, može li Europska komisija poslati poruku sad je dosta, mi taj novac za gradnju mosta ne damo.
Ne, to bi bilo nemoguće u ovoj fazi kada je ta odluka donesena. Mi ćemo taj most graditi, on je iznimno važan za Hrvatsku i za EU. To će biti najveći projekt financiran od Europske unije do sada. Vjerujem da ćemo naći zajednički jezik sa Bosnom i Hercegovinom.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr
