Zakon o Agrokoru poslan je na ocjenu u Bruxelles, potvrdio je predsjednik Vlade Andrej Plenković. I dok on tvrdi da spašavanje Agrokora državu neće stajati ni kune, dio ekonomskih stručnjaka s tim se ne bi složio. Naime, iduće godine Agrokoru na naplatu dolazi 485 milijuna eura PIK obveznica. A osjete li se strani investitori prevareni, mogli bi sve uključene strane - zasuti tužbama.


485 milijuna eura - tolika je vrijednost PIK obveznice koja Agrokoru dospjeva na naplatu iduće godine. Riječ je o specifičnom zaduženju koje je Agrokor uzeo 2014. godine radi preuzimanja Mercatora. Izdao ju je Todorićev Adria Group Holding koji ima sjedište u Nizozemskoj, a koji je i većinski vlasnik Agrokora.

Za razliku od ostalih dugova za koje jamče tvrtke koncerna, taj je dug pokriven dionicama Agrokora. Ne uspije li se refinancirati, vlasnici obveznica automatski postaju vlasnici - još uvijek Todorićeva koncerna.

"Imovina ima svoju tržišnu vrijednost. Međutim, svoju tržišnu vrijednost imaju i obveze. U trenutku kad su obveze s tržišnom vrijednosti veće od imovine kapitala... Vlasnik praktički ne postoji. On je nominalno vlasnik, ali njega nema. I to je problem", pojasnio je prof. dr. sc. Drago Jakovčević s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Problem koji bi mogao skupo koštati. Prema mišljenju nekih, možda čak i državu koja je ovim zakonom preuzela odgovornost za Agrokor. No, premijer Andrej Plenković ne misli tako.

"Ono što je najvažnije... Dakle, ovdje nema niti izravnih državnih potpora, niti će bilo kakvi dugovi Agrokora po ovom zakonu postati dugovi države. Prema tome, ne očekujem nikakve poteškoće".

Prilikom izdavanja te PIK obveznice, kaže profesor Jakovčević, prekršeno je pravilo po kojem se dugoročne investicije ne financiraju kratkoročnim izvorima. Takvim investitorima je najvažniji tok novca, konkurentnost kompanije, a pokaže li se da su financijska izvješća frizirana - to bi mogao biti veliki problem.

"To bi moglo značiti vrlo teške optužbe od investitora koji su pokupovali te obveznice. Ne želim vjerovati u taj scenarij, samo se pribojavam. Moguće su tužbe", ističe profesor Jakovčević.

Ministar državne imovine Goran Marić kaže kako ne vjeruje financijskim izvješćima Agrokora i upire prstom u sve koje drži odgovornima za tu situaciju.

"Svi oni koji su nadzirali, uključujući i HNB, iako se sada naknadno želi distancirati od toga. Pa ako je utvrdila, zašto nije reagirala da su bile banke preizložene", kazao je Marić.

Iz HNB- tvrde da su u proteklih pet godina, provjerama 16 banaka, otkrili da su pojedine banke prekomjerno financirale Agrokor. Tražili su da se to ispravi i podnijeli prekršajne prijave. A da je kaznenom prijavom protiv Ivice Todorića Božo Petrov u političke svrhe koristio represivni aparat kritizira HNS-ov Ivan Vrdoljak.

"Jer po funkciji predsjednika Sabora dobiva obavještajne i sigurnosne podatke. I to je želio iskoristiti u političke svrhe. Dolazi Plenković koji to lijepo iskritizira, ali čuva koaliciju pod svaku cijenu, pa makar i po cijenu destabilizacije Hrvatske u gospodarsko - financijskom, a sad već i u političkom smislu", kazao je Vrdoljak.

Ustavni sud do sada je zaprimio jedan zahtjev za ocjenu ustavnosti Lex agrokor. A pitanje je i krši li ovaj zakon europska pravila.

"Pa ja sam dok sam još bio u Rimu temeljito razgovarao s predsjednikom Junckerom. Dapače, sjedili smo gotovo dva sata za ručkom, detaljno sam mu objasnio o čemu se radi", ističe premijer Plenković.

Zakon je, kaže Plenković, poslan i na ocjenu Bruxellesa. Dobili smo i potvrdu.

"Vode se konstruktivni razgovori između hrvatske Vlade i Komisije kako bi bili sigurni da su svi koraci i odluke hrvatskih vlasti u skladu s europskim pravilima", kazao je glasnogovornik Europske komisije.

A idući tjedan će i Vladin tim osobno u Bruxelles kako bi branili razloge za donošenja ovakvog zakona.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr