Nakon što se danas tlo nije prestajalo tresti u Italiji, o potresima je u Dnevniku Nove TV govorio vodeći hrvatski seizmolog Krešimir Kuk.


Što se seizmički događa u Italiji - zbog čega ova serija jakih potresa?

Radi se o kompleksnoj seriji međusobno povezanih potresa koji su se aktivirali na nekoliko segmenata već postojećih rasjeda, a to se primjećuje i po epicentrima. Oni se ne događaju na jednom mjestu, nego se čitave grupacije epicentara lagano pomiču s jednog segmenta na drugi.

Talijane je posebno prestravila duljina trajanja potresa - što to govori o samom potresu - zašto neki traju dulje, neki kraće?

To ovisi poglavito o jačini potresa, kod ovako jakih potresa koji izazivaju velike štete i efekte, onda je i cijeli tijek potresa vrlo jak i vrlo izrazit. Generalno ovisi o nekoliko faktora. Osim o jačini potresa, ovisi i o tome na kojoj se dubini dogodio, o lokalnim uvjetima tla koji definiraju više u kojem smjeru će se i većina energije proširiti i o dubini hipocentra potresa na kojem se dogodio i uvjetima koliko smo daleko u točki u kojoj to promatramo.

Kako se potres širio - osjetio se i na tlu Hrvatske i susjedne Slovenije i BiH. Što su zabilježili domaći seizmološki uređaji - kojom snagom se treslo tlo u Hrvatskoj?

Ima nekoliko vrsta seizmografa koji su na čitavom teritoriju u Hrvatskoj. Svakodnevno bilježe i neke potrese koje ljudi ne osjete. Većinu ih zabilježe samo instrumenti. Ovako jaki potresi kod nas su se osjetili slabijim intenzitetom, poglavito u višim zgradama. Druga je vrsta valova. Drugačije se ljuljamo ako se radi potresu na našem području ili nekom daljem. Za udaljenost od nekoliko stotina kilometara od epicentra potresa kakav je kod nas slučaj, ovisno o položaju i nivou umjetne buke i vanjske smetnje - kod nas se uglavnom osjetio slabije bez nekih većih efekata. Ako govorimo u seizmološkim terminima, intenzitetom trećeg do četvrtog stupnja po makroseizmičkoj ljestvici.

Kakvu bi štetu s obzirom na sastav tla, naseljenost i kvalitetu gradnje potres poput ovog u Italiji izazvao u Hrvatskoj?

Ovisi o kakvoj se vrsti gradnje radi. Novije građevine građene aseizmički, načinom koji bi trebao biti otporan na seizmičke efekte, odnosno potrese, ne bi trebale pretrpjeti veća oštećenja. Lošije je da na velikom dijelu Hrvatske imamo dosta starijih građevina.

Prema zadnjem istraživanju UN-a, Italija ima manji rizik od Hrvatske. Može li se govoriti o povećanom riziku za Hrvatsku nakon ove serije potresa u susjednoj Italiji?

Može, možda malo manje slabiji, ali apsolutno se mogu dogoditi i potresi ove jačine.

Kakav je Vaš savjet ljudima?

Trebalo bi ih educirati osnovne stvari prilikom potresa. Moj savjet bi išao više u smjeru da se veća pozornost posveti kvaliteti gradnje i onim efektima na koje se više može utjecati.