Iznos koji ZAMP ubire od koncerata je jedan od najvećih u svijetu

Madonna, Sting, RHCP – sve te zvijezde u Hrvatsku dolaze zahvaljujući Adriaentertainment grupi, internacionalnoj kompaniji koja posluje na području Hrvatske, Slovenije i Srbije. Zahvaljujući njima ZAMP itekako puni blagajnu. Naime, dio novaca od zarađenog koncerta prema zakonu ide i ZAMP-u.

Pročitajte i ovo NI KRIVI, A DUŽNI Vatrogasci u stečaju zbog naknade ZAMP-u: Nismo vlasnici društvenog doma i nismo organizirali svadbe Jučer heroji, danas u stečaju Vatrogasno društvo ni krivo ni dužno završilo u stečaju, i to zbog - ZAMP-a

‘Startni iznos je 10% od neto prihoda, što podrazumijeva sve prodane ulaznice bez PDV-a. No, tu su popusti ovisno o broju organiziranih koncerata, prodanih karata i oni za članove Udruga koncertnih promotora – Promo. Tako Adriaentertainment group na kraju ne plaća tih 10% nego oko 7% što nam je prihvatljivo’, kaže Vlado Ivanković, direktor Adria zabave.

Iznos koji ZAMP ubire od koncerata je među najvećima na svijetu jer iznosi 10%. Za usporedbu, u Velikoj Britaniji on je od 2 do 3%, u Srbiji 5%, u Sloveniji također 10%. ‘Naknada prikupljena za svaki pojedini koncert isplaćuje se upravo onim autorima čija su se djela na tom koncertu izvodila, a sukladno popisu izvedenih djela koji dostavlja organizator koncerta’, kažu u ZAMP-u.

U trgovini imaju laptop pa zato ZAMP-u plaćaju naknadu

Marko Farac sa sestrom Simonom izrađuje ekskluzivni nakit u svojoj trgovini ‘Dubrovnik treasures’ na dubrovačkom Stradunu. Ondje imaju laptop preko kojeg slušaju glazbu i ZAMP-u zbog toga svaka tri mjeseca uplaćuju 124 kune. ‘To je prihvatljiv iznos i dobro je što ne moramo plaćati tu naknadu zimi kada ne radimo, ukoliko na vrijeme to najavimo. No, zanima me zašto je ZAMP jedini, zašto ne postoji konkurentska udruga za kolektivno ostvarivanje autorskog prava’, pita se Marko. U ZAMP-u imaju spreman odgovor.

‘Položaj HDS-ZAMPa kao jedine udruge za kolektivno ostvarivanje prava propisano je Zakonom o autorskom i srodnim pravima. Praksa u svijetu je također najčešće takva da postoji samo jedna udruga za kolektivno ostvarivanje prava, a ukoliko postoje dvije, one ne rade na konkurentskom principu. Postoji nekoliko bitnih razloga što je tomu tako. Naime, došlo bi do velike zbrke i za autore i za korisnike kada bi postojalo više udruga za ostvarivanje prava. U takvom bi okruženju bilo iznimno teško pravilno evidentirati javna korištenja autorskih djela, što bi u konačnici nanijelo ogromnu štetu autorima.

Konkurentsko natjecanje između udruga dovelo bi do smanjivanja autorskih naknada autorima, koje i ovako nisu velike, što bi dodatno pogoršalo njihov financijski, ali i kreativni položaj. Troškovi za korisnike bi se zbog razlika u štićenom sadržaju i procedurama također povećali, a zakonsko bi se okruženje zakompliciralo što bi zasigurno dovelo do većeg broja tužbi i sličnih pravnih procesa protiv korisnika.’, objašnjenje je koje stoji na ZAMP-ovim stranicama.

Plaća se svaki prazan CD ili USB stick

Građani ZAMP-u plaćaju i za svaki prazni DVD ili CD koji kupe. Ali i za USB stickove, hard discove i ostale uređaje poput digitalnog video playera. Tako se za CD od 1 GB plaća 0,08 kuna. Za DVD do 10 GB 0,12 kuna, USB stick iznad 16 GB 8 kuna, za osobno računalo 6 kuna, a najviše za Hi-Fi DVD rekorder 30 kuna i za Hi-Fi HD rekorder 40 kuna. 'Razvoj tehnologije omogućio je rast industrije proizvodnje praznih nosača i uređaja za snimanje, tako da je reproduciranje zaštičenog autorskog sadržaja postalo nemoguće kontrolirati. A autorima upravo ova naknada omogućava barem djelić logične i pravične naknade koja im je osigurana zakonom', kažu u ZAMP-u.

Nakon odbitka troškova za raspodjelu je ostalo 75 milijuna kuna

‘Za 2010. Godinu HDS ZAMP je za autore glazbenih djela prikupio 100 milijuna kuna, a nakon odbitka troškova za raspodjelu je bilo 75 milijuna kuna. Također u obračunu za 2010. godinu sudjelovalo je više od 80 tisuća inozemnih i hrvatskih autora i nositelja prava, a godišnje otprilike pola novca odlazi inozemnim autorima’, pojašnjava glasnogovornica ZAMP-a Marina Ferić Jančić. Dodaje da je tek top trideset autora ostvarilo je za 2010. godinu iznos jednak prosječnoj hrvatskoj godišnjoj plaći ili više od toga.

‘Bitno je također istaknuti da ‘zarađuju’ pjesme odnosno djela koja se emitiraju, koriste, izvode, a autori tih djela (skladatelj, tekstopisac, aranžer) onda zaradu pjesme (djela) dijele ovisno o udjelima koji na određenom djelu imaju. Drugim riječima, može se reći da autori koji imaju više djela i više hitova ili više ‘evergreenova’, više i zarađuju’, kaže Ferić Janić.

U ZAMP-u ističu da oni, kao dio velikog svjetskog međunarodnog sustava, ostvaruju prava za više od 2 milijuna inozemnih i hrvatskih autora glazbenih djela, te da u suradnji s udrugama izvođača (HUZIP) i diskografa (ZAPRAF) u zajedničkom sustavu prikupljaju naknade za javno korištenje glazbe. Svaka od udruga samostalno radi distribuciju inozemnim hrvatskim nositeljima prava i to točno onima čija su se djela u zemlji koristila, odnosno emitirala i izvodila. Sva su pravila obračunavanja naknada postavljena, kažu, međunarodnim standardima.