Kako podići kredit u inozemstvu?

No, nemali je broj onih koje je razveselila vijest kako od Nove Godine po zajam mogu i u inozemstvo. Provjerili smo kakva je procedura, da li bi kamate za naše građane doista bile niže te što o tome misle domaći stručnjaci.

Pročitajte i ovo Svatko ima nešto posebno VIDEO Adventska šetnja Europom: Blagdanska čarolija na svakom koraku Severe Weather Meteorolozi dali dugoročnu prognozu: Polarni vrtlog i La Niña donose hladniju zimu od očekivane

tri vijesti o kojima se priča 060 9000 U bolnici Merkur vodi se tiha bitka za život: Zaklada Ana Rukavina daje pacijentima novu nadu Donosi Provjereno Što sve ovaj dječak može, ravno je čudu: "Život nam se u dvije minute okrenuo naglavačke, zaista je teško" Uključena i prijateljica Užas u bolnici: Medicinski tehničar optužen za silovanje pacijenata pod anestezijom, sve snimao

>> Od danas Hrvati mogu dizati kredite u inozemstvu

Strane banke su s Novom Godinom otvorile vrata hrvatskim građanima. Mnogi su se zainteresirali za povoljne kredite, prije svega stambene. 'Ako bi uvjeti bili bitno različiti, odnosno povoljniji vjerojatno bi se odlučila za tako nešto', rekla je jedna građanka.

Svaki klijent se analizira

Procedura će vjerojatno biti izravan odlazak u matičnu stranu banku ili preko posredničkih agencija koje su već zainteresirane za ovu mogućnost. No, domaći bankari ističu kako se građanima ništa neće mijenjati. Svaki klijent se analizira, a kamatna stopa se formira ovisno o rizičnosti zemlje. Hrvatska spada u tu kategoriju.

'S tog aspekta smatram da kamatna stopa koja je formirana za građane, primjerice Austrije ili Njemačke, nije ista kao kamatna stopa za građane Hrvatske', rekla je Zrinka Živković Matijević, direktoricu Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

Hrvatski bankari ne misle da će ih ugroziti krediti u inozemstvu

Pa ostaje sve po starom. U susjednim zemljama prosječna kamatna stopa tako je od 2,9 do 3, 9, a u Hrvatskoj visokih 6,3 posto. Hrvatski bankari ne smatraju da će im krediti iz inozemstva ugroziti posao.

'Smatramo da će u narednoj godini ipak doći do blagog oporavka zaduživanja, međutim, to se radi o jednoznamenkastim stopama rasta, budući da je tržište rada uvelike slabo, nema naznaka oporavka u tom segmentu', dodala je Matijević. Bolje vrijeme za zaduživanje i oporavak tržišta, procjenjuje se, bit će tek kraj 2011., odnosno ulazak u Europsku uniju kada bi se i hrvatske kamate trebale prilagoditi europskima.