Otvaranje tih poglavlja bilo je planirano za kraj prošlog mjeseca, ali do toga nije došlo jer Hrvatska nije dala suglasnost dok se ne ispune njezini zahtjevi. Pet je ključnih obaveza koje Srbija mora ispuniti unutar poglavlja 23:
Pročitajte i ovo
Minuta šutnje za Zagreb
FOTO/VIDEO Tisuće prosvjednika na trgu u Beogradu, Vučić priznao da je skup bio velik, studenti poručili: "Tek smo počeli!"
ZA PICULU - NESPREMNI
FOTO: Ulice gradova u Srbiji oblijepljene plakatima "Picule ustaše"
1. suradnja s Haaškim sudom,
2. zaštita hrvatske manjine,
3.. srbijansko pravosuđe neće biti nadležno za Hrvatsku pri procesuiranju ratnih zločina,
4. osiguravanje prava ratnim žrtvama
5. suradnja u pronalasku nestalih osoba.
O svemu se očitovala i hrvatska Vlada koja ističe kako će pozorno pratiti provedbu svih prijelaznih mjerila u poglavljima 23 i 24, kao i svih drugih mjera i obveza tijekom cijelog pristupnog procesa.
Ovu situaciju protumačila je urednica vanjske politike Dnevnika Nove TV Ivana Petrović.
'Ključne su dvije stvari. Prvo da se Srbiji ne dokida zakon o univerzalnoj nadležnosti, kako ga ja volim nazvati, ne mini Haag, nego maksi Beograd, već se priječi njegova primjena na teritoriju Hrvatske te kazneni progon hrvatskih branitelja.
Zakon nije dokinut jer ga ima 11 zemalja članica i ovaj kompromis nakon što je hrvatska politika srljala 'grlom u jagode' sa pokušajem blokade Srbije je najviše što se moglo dobiti.
Meni osobno ovdje uvijek visi sjena europskog uhidbenog naloga kojeg će Srbija jednom kad uđe u EU, a dinamika njezina pristupanja će biti usko vezana uz odnose zapada i Rusije - početi slati u Zagreb.
Stoga smatram da hrvatska politika tijekom pregovora mora sa Srbijom rješiti nekoliko stotina fantomskih optužnica koje je napisao još Miloševićev režim još prije Daytona, a među kojima je primjerice i ona protiv heorine obrane Vukovara gospođe Vesne Bosanac. Dakle, za Hrvatsku to još nije završilo, diplomatska bitka tek počinje.
I druga ključna i vrlo važna stvar je što su konačno u naše stajalište prihvaćeno od EU ušli nestali nakon pada Vukovara i za vrijeme velikosrpske agresije. To je prvorazredno međunarodno humanističko pitanje. Srbija će tu morati maksimalno surađivati po pitanju naših nestalih.
Nestali su posebno apostrofirani u presudi za genocid i ta presuda uvijek tijekom srbijanskih pregovora može biti ključna politička i diplomatska platforma za Srbiju kad su naši nestali u pitanju, a tražimo ih više do tisuću.
Ovaj okvir za Srbiju u poglavlju 23 ujedno je i mjerilo, ali riječ je o prijelaznom mjerilu, a nažalost ne i o mjerilu za zatvaranje poglavlja 23.
Po meni je to prethodna Vlada trebala implementirati u mjerila za otvaranje. Da se to učinilo, stvar bi bila mnogo jasnija. Ovako s jednim pristojnim, ali ne baš do kraja prihvatljivim rješenjem, koje je rezultat kompromisa među zemljama članicama, hrvatska politika mora doslovno jučer početi lobirati i tražiti saveznice kako bi do kraja pregovora riješila svoj najvitalniji nacionalni interes, ali kako bi i Srbija ušla u EU bez fige u džepu - jer u suprotnom to bi mogla biti priča bez kraja. Podsjetimo, mi imam ugovor još iz 2003. kojeg Hrvatska provodi, a Srbija ni po kojoj stavci nije počela provoditi', rekla je Ivana Petrović.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr