'Inozemni stručnjaci preporučit će najbolje rješenje našeg problema'

Mesić smatra kako bi angažiranje uglednih inozemnih stručnjaka koji bi, blisko surađujući s predstavnicima dviju strana, istražili i preporučili najbolje načine za rješavanje spomenutih problema pomoglo prevladavanju sadašnjeg zastoja koji nije u interesu ni Hrvatske ni Slovenije i koji potencijalno prijeti dugoročnim pogoršanjem odnosa između dviju zemalja, navodi se u priopćenju. U priopćenju se kaže kako Mesić očekuje da se istodobno s početkom rada međunarodne stručne skupine ukine slovenska blokada hrvatskih pregovora s EU-om.

'Predsjednik Republike Hrvatske i ovom prilikom potvrđuje puno povjerenje u međunarodne institucije poput Međunarodnog suda pravde u Haagu i Međunarodnog suda za pravo mora u Hamburgu, te potvrđuje spremnost na rješavanje bilateralnih pitanja s bilo kojom zemljom na temelju međunarodnih konvencija kojima je Republika Hrvatska pristupila', kaže se u priopćenju. 

>> Pahor bi razgovarao sa Sanaderom, ali nikako u navijačkom paklu

>> Rehn razgovarao s Ahtisaarijem o posredovanju u hrvatsko-slovenskom sporu

>> Slovenija još ne zna hoće li prihvatiti Rehnovu inicijativu

Priopćenje navodi da Mesić naglašava kako Hrvatska očekuje da će ovako njezino stajalište biti prepoznato i vrednovano kao izraz iskrene želje da se na obostrano prihvatljiv način i u duhu tradicionalno dobrih i prijateljskih odnosa razriješe problemi u odnosima s Republikom Slovenijom.

Europska komisija potvrdila je da je povjerenik za proširenje Olli Rehn razgovarao s bivšim finskim predsjednikom Marttijem Ahtisaarijem o mogućnosti da on predsjeda stručnom skupinom koja bi pomogla u traženju rješenja za granični spor između Hrvatske i Slovenije. Glasnogovornica Komisije je rekla da je sada na dvjema zemljama da odluče žele li europsku pomoć.

'Dogovoriti se o načinu rješavanja i odblokirati pregovore'

Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje hrvatskih pregovora s EU Vesna Pusić izjavila je kako bi bilo poželjno da Hrvatska sa Slovenijom dogovori način rješavanja graničnog pitanja i da se pregovori potom odblokiraju, a da se samo rješenje problema ostavi otvorenim što se tiče roka.

'Dvije su mogućnosti: dogovoriti se o načinu rješavanja pa odblokirati pregovore i rješavati s vremenom ili riješiti prije ulaska, što nam odgađa okončanje pregovora', rekla je Vesna Pusić nakon sastanka Odbora i dodala kako 'sve ima svoju granicu. Jasno je da sad svi maksimaliziraju svoje interese, ali međunarodni su odnosi i politika interesa, ali i politika kompromisa'.

'Poželjno je da dobijemo situaciju u kojoj smo dogovorili način rješavanja, a rješenje ostaviti otvorenim što se roka tiče, to se može dogoditi za tri, četiri godine. Neke su zemlje desetljećima to rješavale nakon što su postale članice', naglasila je. 'Ako bi se inzistiralo da se to riješi, ne samo postigne dogovor o načinu rješavanja, onda tu nema puno mogućnosti osim međunarodnog suda. To neće biti brzo, to bi bez daljnjega značilo odgodu našeg ulaska', rekla je Pusić. 

'Hrvatska ne može čekati'

Što se tiče tročlanog 'posredničkog vijeća' koje je predložio EU-ov povjerenik za proširenje Olli Rehn, Pusić podupire europski angažman na tom pitanju, ali naglašava da 'Hrvatska ne može čekati'. Dodala je kako je potrebna 'naša snažna inicijativa i diplomacija. EU nema ni instrumente za to jer se to prvi put događa'. 

>> Rehn nije došao da prenosi slovenska stajališta

>> 'Nema razloga da Slovenija ne ratificira hrvatski pristup NATO-u'

Vladimir Drobnjak, glavni hrvatski pregovarač rekao je da Slovenija jest blokirala nekoliko poglavlja, ali pregovori Hrvatske i EU-a nisu blokirani i oni se intenzivno nastavljaju. 'Svaki dan imamo sastanke i u Bruxellesu i u Zagrebu', rekao je i dodao kako je hrvatska strategija maksimalno nastaviti s ispunjavanjem svih mjerila. Na sastanku Nacionalnog odbora dogovorena i inicijativa za pokretanje formalnog postupka i radnji za promjenu Ustava koje su nužne za punopravno članstvo u EU-u. 

Europski parlamentarci istaknuli su da je Hrvatska uvelike napredovala u ispunjavanju svih potrebnih kriterija za punopravno članstvo u EU, te su izrazili uvjerenje da će Zagreb završiti pristupne pregovore 2009. 'Formalno-pravni posao zahtjeva manje vremena od izgradnje političkog konsenzusa'

Prema riječima Vesne Pusić, cijeli je niz takvih pitanja koja se mogu podijeliti u tri kategorije: promjene koje su provele sve tranzicijske zemlje članice, one koje su provele samo neke, a njih smo većinu obavili kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te specifične promjene vezane uz hrvatsku situaciju i hrvatski Ustav. 'U vezi s promjenom Ustava, suglasili smo se da angažiramo ustavnopravne stručnjake koji bi napravili pregled potencijalnih točaka... Na temelju toga će se procedura nastaviti, ali budući da je za promjenu potrebna dvotrećinska većina, postaje veoma važno pitanje političkog konsenzusa. Formalno-pravni posao zahtijeva manje vremena od izgradnje političkog konsenzusa', rekla je Pusić.

Vlada RH pozdravlja inicijativu Europske komisije

Premijer Ivo Sanader pozdravlja sve napore za ukidanje slovenske blokade i nastavak hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom, pa tako i najnoviji prijedlog Europske komisije, priopćio je Vladin Ured za odnose s javnošću.

U priopćenju se ne spominje sadržaj prijedloga, ali se navodi kako je na sastancima s povjerenikom Ollijem Rehnom dogovoreno da se, sve dok traju konzultacije, neće objavljivati pojedinosti inicijative. Hrvatska poštuje taj dogovor, piše Vlada u priopćenju. Vlada istodobno pozdravlja prijedlog Rezolucije Europskog parlamenta o napretku Hrvatske te poruke zastupnika EP-a u tijeku rasprave u Odboru za vanjsku politiku.

Prijedlog Rezolucije Europskog parlamenta podsjeća na Bledski dogovor dvojice premijera, koji su poduprle i oporbe obiju zemalja, te poziva obje strane da granično pitanje riješe pred Međunarodnim sudom pravde u Den Haagu.

Pahor pozdravio inicijativu Europske komisije

Slovenski premijer Borut Pahor pozdravio je inicijativu europskog povjerenika za proširenje Ollija Rehna kao naznaku da je Europska komisija spremna sudjelovati u rješavanju slovensko-hrvatskoga graničnog spora.

'Rehnova inicijativa jasno pokazuje da se slovensko-hrvatskim graničnim pitanjem mora baviti Europska komisija, onoliko koliko je to u njezinoj nadležnosti, želi li da se širenje EU-a na zapadni Balkan nastavi bez većih teškoća', rekao je Pahor, a prenijela Slovenska tiskovna agencija STA. 

U vezi sa slovenskom blokadom hrvatskih pristupnih pregovora s EU-om i inicijativom da se do uključenja Hrvatske u EU riješi granično pitanje, Pahor je objasnio da je za Sloveniju bitno utvrditi početni položaj na granici kakav je bio 25. lipnja 1991. kad su Slovenija i Hrvatska proglasile neovisnost i načelno međusobno priznale tadašnju međurepubličku granicu kao međudržavnu.

'Svi akti koji su učinjeni nakon toga, a djelomice su sadržani i u hrvatskim zakonima koji su tijekom pregovora s EU-om poslani Europskoj komisiji na usklađivanje s europskom pravnom stečevinom (aquisom), ne mogu biti predmetom koji bismo, ako bismo se za to odlučili, predali trećoj, posredničkoj strani na odlučivanje', rekao je Pahor. 

'Slovenski su zahtjevi posve razumljivi'

Ponovio je stajalište kojima je Slovenija u vezi s hrvatskim 'prijepornim pristupnim dokumentima' objašnjavala blokadu hrvatskih pristupnih pregovora na dvjema prošlim pristupnim konferencijama, te zatražila da se 'prijeporni' zakoni povuku ili izuzmu ako se o sporu bude odlučivalo arbitražom ili na međunarodnom tijelu.

'Mislim da je taj zahtjev Slovenije posve razumljiv. Da nismo dali svoje rezerve na nastavak pregovora Hrvatske s EU-om, ispalo bi da prešutno odobravamo odluke koje je donijela Hrvatska (na granici), a time bismo priznali prejudiciranje granice', rekao je Pahor.

Dodao je da je za strategiju odnosa s Hrvatskom zaduženo Ministarstvo vanjskih poslova koje radi na tezama deklaracije o odnosima s Hrvatskom, pri čemu će najvažnije biti granično pitanje. 'Na rješavanju toga pitanja bit će poseban naglasak. Kad deklaracija bude kvalitetno pripremljena, dat ćemo je na prosudbu predsjednicima političkih stranaka. Nakon toga će se procijeniti i odlučiti kad je pravo vrijeme da je parlament i prihvati', rekao je Pahor. 

Zagovaram ratifikaciju ulaska Hrvatske u NATO

Govoreći o ratifikaciji hrvatskoga pristupnog protokola za ulazak u NATO, što se očekuje u slovenskom parlamentu potkraj idućeg tjedna, Pahor se suprotstavio mišljenjima da bi glasovanje trebalo odgoditi i ratifikaciju usklađivati sa 'slovenskim nacionalnim interesima' vezanim za granično pitanje, kako to traže neke manje stranke.

'Kao predsjednik Vlade zagovaram ratifikaciju, ne kao zagovornik hrvatskih, nego slovenskih interesa. Ratifikacija protokola o ulasku Hrvatske u NATO u našem je interesu jer moramo ojačati vjerodostojnost Slovenije u međunarodnoj zajednici', rekao je Pahor, podsjetivši da je Slovenija za pozivnicu Hrvatskoj da uđe u NATO glasovala na lanjskom susretu na vrhu Saveza u Bukureštu. Uz to, Pahor smatra da je ratifikacija potrebna i s obzirom na povećanu osjetljivost međunarodne zajednice da se riješi granični spor s Hrvatskom, što je, po njegovoj ocjeni, posljedica slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora.