Na Hutovu blatu u petak je obilježen 20. godišnjice Parka prirode Hutovo blato i svjetskog dana okoliša, te je predstavljen akcijski plan za spas ovoga rezervata.
Pročitajte i ovo
Bjeloglavi vladari neba
FOTO/VIDEO Nekad su bili uobičajen prikaz, a danas je Hrvatska jedna od rijetkih u svijetu gdje ih se može vidjeti
Ozbiljan problem
Crna kiša nad Teheranom: Razaranje iranske naftne infrastrukture stvara strašne posljedice po okoliš i ljude
VOZAČI, OPREZ
Velika akcija policije: Provjeravat će sve, a imaju i poseban uređaj
u tijeku
Rat na Bliskom istoku
Ovako Trump planira kazniti NATO? Izrael: "Ništa još nije gotovo"
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA!
Tko ima pravo na inkluzivni dodatak i koliko iznosi naknada AŽURIRANO
„Izgradnja hidroelektrana i prateće infrastrukture prouzročila je zarastanje močvara, podizanje dna i nestanak brojnih vrsta ptica, vodozemaca i biljaka. Ukoliko želimo spasiti ovo iznimno prirodno područje potrebno je usvojiti snažne mjere sanacije tih ekosustava, a to je moguće samo suradnjom svih dionika, od lokalnih i federalnih vlasti, do elektroprivreda koje koriste te vode“, rekao je Zoran Mateljak iz WWF-a.
Na prigodnom skupu u Hutovu blatu su predstavljeni i službeni rezultati WWF-ovog Izvješća o stanju planeta (Living Planet Report) za BiH te rezultati zimskog brojanja ptica uz film „Ptice Hutovog blata“.
U akcijama čišćenja okoliša ove godine sudjelovalo 52.500 volontera
Prema priopćenju u posljednja dva desetljeća Park prirode Hutovo blato suočio se s brojnim izazovima, a pritisci na njegove ekosustave svake se godine povećavaju, posebice zbog razvoja hidroenergetike u slijevu Neretve i Trebišnjice.
„Zdravi i funkcionalni ekosustavi temelj su naše budućnosti. Ekosustavi Hutova blata su među najproduktivnijim u BiH i nude cijeli spektar gospodarski važnih usluga, od podržavanja turizma, poljoprivrede i ribolova, do pročišćavanja voda i ublažavanja poplava, koje su samo 2014. izazvale milijunske štete“, rekao je novinarima Nikola Zovko, direktor Parka prirode Hutovo blato.
WWF i PP Hutovo blato predstavili su Akcijski plan za revitalizaciju močvara, čija se površina od izgradnje hidroenergetskih postrojenja u slivu Neretve i Trebišnjice drastično smanjila. Izgradnjom hidroelektrane Dabar unutar projekta Gornji horizonti u istočnoj Hercegovini i preusmjeravanjem dodatnih količina podzemnih voda, močvare Hutovog blate, a s njima i brojne biljne i životinjske vrste, mogle bi potpuno nestati, upozoreno je na skupu. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook