Prema istraživanju provedenom na tisuću ispitanika u Hrvatskoj u razdoblju od 27. listopada do 12. studenoga ove godine, samo 24 posto Hrvata smatra da bi članstvo u Europskoj uniji bilo dobro za njihovu zemlju, 37 posto ih drži da bi to bilo loše, a 35 posto da ne bi bilo ni dobro ni loše.
Pročitajte i ovo
Eurobarometar
Istraživanje otkrilo što Hrvate najviše brine: "Svi sliježu ramenima, svi su zadovoljni s mrvicama..."
Eurobarometar
Hrvatski građani sve su zadovoljniji životom, no jedan ih problem jako muči
Rat na Bliskom istoku
VIDEO Hrvati se vraćaju iz ugroženih zemalja. Izvedeni novi udari na Teheran, oglasio se Trump: "Gotovo sve je uništeno"
Ključni razgovori usred rata
Evo koga je Trump zvao da mu pomogne u ratu s Iranom: "Izaći će iz sjene"
DRAMA U KUVAJTU
VIDEO Snimljen napeti trenutak nakon obaranja američkog zrakoplova: Muškarac na pilota nasrnuo šipkom
Samo su građani Latvije, koju je financijska i gospodarska kriza najviše pogodila, skeptičniji od Hrvata, njih 23 posto smatra da je dobro što je njihova zemlja članica EU-a. Prosječno u 27 zemalja članica EU-a 53 posto ispitanika drže da je dobro što su njihova zemlje članice EU-a. Najviše pristaša članstva u EU ima u Luksemburgu i Nizozemskoj (74 posto), Irskoj (72 posto), Slovačkoj (68 posto). U donjem dijelu ljestvice, iza Latvijaca i Hrvata, nalaze se Britanci (30 posto) i Mađari, kojih 34 posto smatra da je članstvo njihove zemlju u EU-u dobra stvar.
Hrvati smatraju kriminal kao najveći problem
Najvećom brigom s kojom je suočena njihova zemlja Hrvati smatraju kriminal (njih 59 posto), a nakon toga nezaposlenost (50 posto). Građani zemalja članica ističu da je najveća briga za njihove zemlje nezaposlenost (51 posto), a na drugom je mjestu gospodarska situacija (40 posto). Kriminal, koji Hrvati vide kao najveći problem, za građane zemalja članica dijeli treće i četvrto mjesto s inflacijom i rastom cijena (19 posto). Na upit koja dva pitanja ih osobno najviše zabrinjavaju u ovom trenutku, Hrvati su na prvo mjesto stavili rast cijena, inflaciju (52 posto), na drugo mjesto gospodarsku situaciju (35 posto). Kod građana u zemljama članica također je na prvom mjestu inflacija, ali u manjem postotku nego u Hrvatskoj - 38 posto, a na drugom gospodarska situacija (26 posto). Što se tiče utjecaja krize na zaposlenost, većina Hrvata (68 posto) i većina građana članica EU-a (54 posto) smatraju da najgore nije prošlo i da tek slijedi. Da je najgore prošlo i da slijedi lagani oporavak smatra 38 posto ispitanika u zemljama članicama EU-a, a u Hrvatskoj njih 28 posto.
Litvanci najveći pesimisti
Hrvati su se pokazali daleko većim pesimistima u odgovoru na pitanje da li, općenito smatraju da se stvari kreću u dobrom ili lošem smjeru u ovom trenutku. Da se stvari kreću u lošem smjeru odgovorilo je 71 posto ispitanika u Hrvatsku, a u EU-u 47 posto. Samo 12 posto Hrvata drži da se stvari kreću u dobrom pravcu, a u EU-u 30 posto. Hrvati tu nisu najveći pesimisti, ispred njih su Latvijci, kojih 79 posto smatra da stvari idu u lošem smjeru, Litvanci 77 posto i Mađari 75 posto. Što se tiče očekivanja u sljedećih godinu dana s obzirom na gospodarsku situaciju, 11 posto Hrvata misli da će biti bolje, 57 da će biti lošije, a 29 posto da neće biti ni gore ni bolje. Građani EU-a u prosjeku su optimističniji - 28 posto ih smatra da će biti bolje, 31 posto da će biti gore, a 37 posto misli da će ostati isto. (Hina)