Haška odbijenica: 'Dobro je da su proučili stav države na presudu'

Vijest koju smo jučer objavili nije iznenadila ni Vladu ni obrane generala Gotovine i Markača. Taj status sud teško dodjeljuje državi iz koje dolaze optuženi. Bivša Vlada povjerljivi je zahtjev podnijela u tehničkom mandatu 18. prosinca. Smatrala je da žalbenom vijeću može pomoći u pitanjima ujedinjenog zločinačkog pothvata, ne-selektivnog granatiranja i standarda krivnje u presudi.

Pročitajte i ovo Upozorenje VIDEO Pineapple Express pogodio Kaliforniju: Sve je potopljeno, a najgore tek dolazi: "Ovo bi mogla biti povijesna oluja" ''Imali smo par dana muke'' Usuglašen protokol Oluje: Govori na Trgu pa odlazak na Tvrđavu

Republika Hrvatska ne može biti prijatelj suda u predmetu Oluja. Diskrecijska je to odluka žalbenog vijeća na inače temeljito argumentiran podnesak države.

'Poštivat ćemo sudsku odluku kakva je, nadali smo se da će biti drugačija i to je to. U ovom postupku više ne postoji nikakva mogućnost', rekao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

Bivša Vlada zahtjev za statusom prijatelja suda podnijela je preko jedne američke odvjetničke tvrtke. Tvrdi da bi nepravomoćna presuda generalima mogla imati negativan učinak na donošenje vanjskopolitičkih odluka te na obranu. Smatra da bi naštetila ugledu Hrvatske pred međunarodnim institucijama te kao negativan presedan ugrozila njezinu poziciju pred međunarodnim sudovima.

>> Haaški tužitelji odgovaraju Markačevoj obrani

>> Markačeva obrana ne želi 'prijatelje suda'

Markačeva obrana smatra da odbijenica neće imati nikakva utjecaja na tijek žalbenog postupka. Bez obzira na nju, kažu, dobro je da je žalbeno vijeće proučilo stav države na presudu koja je proljetos šokirala Hrvatsku. 'Koji, htio Haški sud ili ne, ipak proizvodi određene učinke izvan odnosa koji su neposredno premet postupka, a to je pitanje individualne odgovornosti osumnjičenika', rekao je Goran Mikuličić, odvjetnik generala Mladena Markača.

U svom zahtjevu Hrvatska tvrdi da je travanjskom presudom država proglašena odgovornom za zločine obuhvaćene takozvanim ujedinjenim zločinačkim pothvatom. Žalbeno vijeće u svom rješenju to opovrgava. Prihvatiti hrvatsku tezu, kažu, značilo bi izaći iz okvira mandata suda za bivšu Jugoslaviju. Nositelji pothvata, podsjetimo, poluge su tadašnje državne vlasti: prvi predsjednik Tuđman, ministar obrane Šušak i načelnik glavnog stožera Červenko. U trenutku podizanja optužnice - svi su već bili mrtvi.