VIDEO Ovako se hrvatski građani ponašaju u prometu

Unatoč pješačkom pothodniku, mnogi odluče skratiti put. Zbog neopreznog prelaska ceste, prošle godine ozlijeđeno je više od 10 tisuća pješaka. 'Upravo najveći broj poginulih pješaka su ljudi stariji od 65 godina što je i razumljivo, to su ljudi slabijeg vida, refleksa, motorike i oni se teže izvuku iz takve kritične situacije', rekao je Damir Novak iz HAK-a. U posljednjih pet godina trend smrtno stradalih pješaka u stalnom je padu.

STRADAVANJE PJEŠAKA 2008. - 2012.

Pročitajte i ovo Neodgovorna vožnja Divljao na cesti pa zaradio divlju kaznu: Policija mu stala na kraj uz pomoć građana Jedva se vozi Gužve od ranog jutra: Kaos na zagrebačkoj obilaznici, sudar automobila, stvara se kolona

2008. broj poginulih pješaka bio je 136

2010. broj smrtno stradalih bio je 105

2012. smrtno su stradala 72 pješaka

>> Ovo je križanje godinama jedno od najopasnijih u Europi!

Unatoč smanjenom broju stradalih brojke su i dalje poražavajuće, u pet godina život je izgubilo 487 pješaka. Hrvatska je i dalje iznad europskog prosjeka. Bez edukacije, ali i represije, na žalost pomaka neće biti. 'Bez kažnjavanja onih koji su već formirane osobe na koje se teško može više utjecati, drugog načina nema', dodaje Novak. Osim kazni, povećan oprez također će vas spasiti od opasnih situacija u prometu.

Kakvo ponašanje pješaka i vozača su snimile kamere Dnevnika Nove TV pogledajte u prilogu!

Hrvatski autoklub predstavio je u srijedu rezultate provjere ponašanja pješaka i biciklista na cesti, provedenog na četiri lokacije u Zagrebu. Cilj terenske provjere bio je utvrditi koliko pješaci i biciklisti doprinose vlastitoj (ne)sigurnosti na cesti, a u sklopu obilježavanja Drugog globalnog tjedna cestovne sigurnosti Ujedinjenih naroda posvećenog pješacima.

Prema rezultatima HAK-ove provjere, prometna nekultura i nepoštovanje propisa u nas je prečesto i prelazi granice slučaja. Evo što su zabilježili:

1. Pješaci: Avenija Dubrovnik, Balokovićeva i Barčev trg

'Teško je objasniti zašto gotovo 50 posto pješaka odbija koristiti pothodnik koji ide ispod Avenije Dubrovnik i odlučuje se na nevjerojatan, vrlo riskantan i protupropisni manevar pretrčavanja tri prometna traka. Još je teže to shvatiti imajući u vidu da je svaki drugi pješak umirovljenik stariji od 60 godina, koji često nosi teret namirnica kupljenih na obližnjoj tržnici u Utrinama. Situaciju dodatno pogoršava i tramvajsko stajalište. Izlazeći iz tramvaja mnogi pješaci ignoriraju pothodnik i odmah kreću na cestu.'

'Slabiji vid, refleksi i motorika ne idu im na ruku i u sat vremena koje smo proveli motreći pothodnike i cestu vidjeli smo dvije kritične situacije koje su prošle dobro samo zahvaljujući prisebnosti vozača. Još jedanput apeliramo na pješake - koliko god vam teško bilo silaziti i uspinjati se uz stepenice pothodnika - koristite ih, ne pretrčavajte cestu. Ovdje nisu u pitanju pravila i kazne, nego ljudski životi', rekao je Novak.

Ispravno: Korištenje pothodnika 270 pješaka
Neispravno: Prelazak preko Avenije Dubrovnik 245 pješaka

2. Biciklisti: Avenija Dubrovnik, Ivana Šibla

'Ni interakcija biciklista i vozača iz provjere nije dobra. Pravila nalažu: kad na pješačkom prijelazu nije iscrtana biciklistička staza, biciklisti su dužni zaustaviti se, sići s bicikla i prijeći preko pješačkog prijelaza. No, na skretanju s Avenije Dubrovnik na Ulicu Ivana Šibla je pješački prijelaz na kojem nije označen i prijelaz za bicikliste.

U jutarnjim satima tijekom jednog sata samo je jedna sredovječna gospođa sišla s bicikla i prešla pješački prijelaz propisno. Ostali, uglavnom mladi biciklisti, prelazili su pješački prijelaz gotovo u punoj brzini, a na tom mjestu vidljivost nije odlična, ograničena je vegetacijom, a i vozači koji dolaze iz smjera Avenije Dubrovnik nerijetko skreću brzo. U jednoj situaciji biciklist je projurio nekoliko metara od automobila. Svi ovi rezultati doista su porazni.'

'Ovakva raskrižja posebno su opasna za vozače koji skreću udesno, a biciklisti im dolaze sa desne strane jer vozači očekuju i vide pješake, ali ne i jureće bicikliste', naglasio je Novak.

Ispravan prelazak pješačkog prijelaza biciklom: 1 biciklistica Neispravan prelazak: 19 biciklista

3. Pješaci: Praška, Teslina, Trg Nikole Šubića Zrinskog

Na ovom raskrižju provjeravano je poštuju li pješaci zeleno i crveno svjetlo na semaforu. 'Bilježili smo prolazak pješaka u sva četiri smjera na malom raskrižju s četiri pješačka semafora, na kojem je promet jednosmjeran i u dvije prometne trake, a na kojem su česte nervozne reakcije vozača kojima se pješaci ispriječe na cesti i kad im je crveno svjetlo na semaforu', kazao je Novak. Pokazalo se kako većina pješaka ne želi čekati zeleno, a neki čekaju crveno pa već na sljedećem semaforu na istom raskrižju prolaze kroz crveno svjetlo.

Pješaci koji su čekali zeleno svjetlo: 1146

Pješaci koji su nepropisno prelazili na crveno svjetlo: 552

4. Pješaci i biciklisti: Savska ulica kraj Studentskog centra

'Osim što je mnogo nelogičnosti u povlačenju biciklističkih staza i traka u hrvatskoj metropoli, prometna kultura dodatno doprinosi kaosu. Prema pravilima, pješaci bi se trebali pridržavati svoje zone i maknuti se od biciklističke staze, dok bi biciklisti trebali koristiti svoju stazu i izbjegavati ostatak nogostupa.'

'Stajali smo sat vremena u Savskoj ulici kraj Studentskog centra, gdje je nogostup dovoljne širine za pješake i bicikliste. Vidjeli smo pješake koji hodaju po biciklističkoj stazi, gotovo se sudaraju s biciklistima i razmjenjuju teške riječi', rekao je Novak dodavši kako pješaci često zaborave da hodaju po biciklističkoj stazi, biciklisti skreću s nje na pješački dio i umalo udaraju pješake.

Pješaci ispravno na nogostupu: 340
Pješaci na biciklističkoj stazi: 61

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook