Električna vozila budućnost su automobilske industrije

tri vijesti o kojima se priča Objavljeni detalji Sin poznate hrvatske pjevačice završio u istražnom zatvoru: Napao indijske dostavljače, ukrao im bicikle i novac više ozlijeđenih FOTO Užas na Savi: Tragedija je upravo postala još veća, porastao broj preminulih, otkriveno iz koje su zemlje Nestala u utorak Pronađena djevojčica za kojom se tragalo u Zagrebu

Govoreći o razvoju automobilske industrije, većina tržišnih analitičara slaže se kako će cestama budućnosti dominirati električna vozila i autonomni automobili kojima će upravljati računala tako da ljudi više niti neće trebati polagati vozačke ispite, već će papučice gasa i kočnice te volan prepustiti računalima. Dok nam se scenarij u kojem ćemo ući u automobil, samo izgovoriti gdje želimo ići i ugodno se smjestiti dok računalo upravlja vozilom čini prilično apstraktan i dalek, već danas na našim cestama možemo vidjeti sve više električnih vozila.

Da budućnosti pripada električnim vozilima možemo vidjeti na primjeru Nizozemske u kojoj je donesen zakonski prijedlog prema kojem se do 2025. godine želi zabraniti prodavanje automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem te Njemačke koja bi, ako želi zadovoljiti kriterije o smanjenju štetnih plinova, do 2030. trebala zabraniti prodaju klasičnih automobila i omogućiti registraciju samo električnih vozila.

Iako su šanse za tako nešto trenutno male, jasno je kako će tijekom sljedećih godina prodaja električnih vozila biti sve veća, a prema jednom istraživanju IHS-a, udio prodanih električnih vozila u ukupnom broju prodanih vozila 2030. godine trebao iznositi između jedanaest i čak trideset posto. Za razliku od klasičnih automobila s motorima s unutrašnjim izgaranjem, električna vozila za pogon koriste električni motor koji je napajan samo iz ugrađene baterije, a na tržištu su dostupna i hibridna vozila u kojima električni motor služi kao pomoć motoru s unutarnjim izgaranjem (ovakva vozila nemaju mogućnost punjenja baterija na punionicama) te plug-in hibridna vozila koja imaju veću bateriju od običnih hibrida i mogu je puniti na punionicama, zbog čega imaju veći domet vožnje korištenjem električne energije, što je naročito korisno na manjim udaljenostima.

Velike uštede i očuvanje okoliša

Električna vozila trenutno su skuplja u odnosu na klasične automobile, no dugoročno uštede mogu biti značajne – to se ponajviše odnosi na uštede prilikom potrošnje energije, ali i na održavanje vozila koje je jeftinije i lakše u odnosu na vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Kolike su uštede korištenjem električnih vozila, ali i kolika je manja šteta za okoliš, možete izračunati na stranici elen.hep.hr.

Osim smanjenja troškova, električna vozila imaju vrlo važnu ulogu u smanjenju emisije CO2, ali i razine buke u gradovima. Što se Hrvatske tiče, električna energija kojom se pune električna vozila na HEP-ovim punionicama proizvedena je 100 posto iz obnovljivih izvora energije tako da nema onečišćenja okoliša pri korištenju električne energije kao pogonskog goriva iz HEP-ovih hidroelektrana.

Prepreke koje nestaju

Trenutno najveće prepreke većoj prodaji ovakvih automobila jesu njihova cijena i nedovoljan broj punionica, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim zemljama, no ti bi se problemi s vremenom trebali riješiti. Kako bi potaknuli ljude na kupovinu ovakvih automobila koji, osim što su štedljiviji u odnosu na klasične automobile, manje zagađuju okoliš, države snose dio troškova za njihovu kupovinu. Tako je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošle godine sufinancirao nabavu električnih i hibridnih vozila (odobreno je 18,5 milijuna kuna poticaja), a sličnim subvencijama nadamo se i ove godine.

Kompanija koja želi dominirati regijom kada je u pitanju infrastruktura za punjenje električnih vozila jest HEP koji je pokrenuo razvojni projekt eMOBILNOST čiju osnovu čini ideja da se električna energija iz obnovljivih izvora koristi kao pogonsko gorivo za električna vozila. U sklopu ovog projekta razvija se mreža stanica za punjenje električnih vozila ELEN čije je korištenje za sada besplatno, a pored već 19 postojećih HEP-ovih punionica, ova će kompanija tijekom godine otvoriti punionice u još dvadeset hrvatskih gradova, a do kraja sljedeće godine u pogonu će biti brze punionice širom hrvatskih autocesta.

Subvencije, kao i očekivani pad cijena električnih vozila tijekom sljedećih godina, zajedno s otvaranjem brojnih novih punionica diljem Hrvatske, utjecat će i na daljnje povećanje prodaje električnih automobila i u našoj zemlji. Još jedan od potencijalnih problema električnih vozila jest kapacitet baterije – već danas one mogu pokriti prosječne dnevne potrebe korištenja, a s obzirom da tehnološke kompanije u automobilskoj i drugim industrijama ulažu sve više resursa u razvoj novih tehnologija, s godinama možemo očekivati daljnje povećanje kapaciteta baterija, odnosno dometa električnih vozila, kao i povećanje životnog vijeka baterija.