Država mora isplatiti 18.000 kuna zadovoljštine svakom od 71 ovršitelja

Ovaj presedan u ustavnosudskoj praksi, koji će državu stajati 1.278.000 kuna, jednoglasno je izglasan uz obrazloženje da je zakonodavac ukidajući institut javnih ovršitelja morao voditi računa o posljedicama svojih odluka. Posebno zbog toga što su javni ovršitelji koje je, temeljem ukinutog zakona, imenovao ministar pravosuđa morali napustiti svoje ranije zanimanje te podnijeti troškove poput nabave opreme, prostora i slično.

Pročitajte i ovo Oporba čeka poziv Izbor ustavnih sudaca napokon se bliži kraju? "Oko jednog smo se imena konzultirali" oporba negoduje Bliži se rok odabira ustavnih sudaca, iz jedne stranke posebno su nezadovoljni: "Mi ne želimo biti dio tog šibicarenja i nećemo ni glasati!"

>> Prva tužba zbog odgode zakona o ovršiteljima

'Za svaku osobu rješenje o imenovanju stvorilo je očekivanje da prava koja su joj priznata neće biti retroaktivno ukinuta na njihovu štetu', kazala je sutkinja izvjestiteljica Duška Šarin. Pojasnila je da, unatoč dosuđenoj 'zadovoljštini', Ustavni sud nije udovoljio zahtjevima da se ocjenjuje usklađenost s Ustavom zakona o javnim ovršiteljima koji je u međuvremenu ukinut.

'Izbor zakonodavnog modela ne podliježe ustavnosudskom nadzoru. Zakonodavac ima pravo da sam nađe najdjelotvorniji i najbrži model koji će ispuniti ciljeve. Međutim iako je zakonodavac imao ovlast da javne ovršitelje zamijeni sudskima, taj zakon nije smio povući posljedice koje su suprotne osnovnim ustavnim vrednotama', zaključila je izvjestiteljica.

Sutkinja Snježana Bagić kazala je da je novčana zadovoljština po prvi put određena jer zakonodavac u izmijenjenim ili ukinutim aktima nije vodio računa o poremećaju pravne ravnoteže, odnosno nije naveo rješenje situacije koju je sam izazvao. Kazala je i da dosuđeni iznos od 18 tisuća kuna ne treba miješati s pravom na naknadu štete koji svaki imenovani javni ovršitelj može zahtijevati u odvojenom postupku.

'Riječ je isključivo u povjerenju građana u državu i pravo koje ona stvara', pojasnila je predsjednica suda Jasna Omejec. Dodala je da koncept legitimnih očekivanja davno izgrađen u europskom pravu, dok u hrvatskoj pravnoj praksi još nije dobro prepoznat.

'Ovaj slučaj to dobro ilustrira. Zakonodavac je morao znati za očekivanja imenovanih ovršitelja i posljedice svojih odluka. Trebali su pokazati brigu za građane koji su zbog novog modela ovrhe ostali bez posla, s kreditima i svi s izgubljenim povjerenjem u državu koja ih je dovela u takvu situaciju. Na tom se temelju ne može graditi demokratsko društvo', zaključila je Omejec.

Zakon o javnim ovršiteljima Sabor je donio u studenom 2010. a nakon dvije izmjene konačno je povučen u rujnu 2012. svega devet dana prije nego što su prvi ovršitelji trebali početi s radom. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook