Dobre vijesti za studente! Očekuje ih dvostruko više stipendija, a od sada ih sve mogu pronaći na jednom mjestu. Trebale bi ih potaknuti za upisivanje deficitarnih zanimanja.


Mladi bi ih studirali, no iako mnogih stručnjaka, poput recimo logopeda, nedostaje na tržištu rada, upisne kvote se ne povećavaju jer nema dovoljno novca, ali ni profesora.

Uz 700 kuna stipendije, Miši je studentski život lakši.

"Pošto nisam u domu pokrije mi skoro cijelu stanarinu mjesečnu tako da mi je veliko olakšanje i motivacija za daljnji rad", kaže Mišo Čupić, student Fakulteta prometnih znanosti.

Sve stipendije od sada se nalaze na portalu moja-stipendija.hr. U Hrvatskoj se stipendira tek 6000 studenata. Od njih 170.000. Pa resorni ministar najavljuje više stipendiranja.

"Najavljujem više nego udvostručenje toga broja. Sa 6000 na 13.000 stipendija i to po dvije osnove iz ekonomskog socijalnog fonda i za takozvano STEM područje'', kaže ministar Pavo Barišić.

Baš za ta područja - znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike ima više interesa nego slobodnih upisnih mjesta. S oštrom konkurencijom borio se i Vedran, budući profesor matematike.

"I nadam se jednog dana da će Vlada, da će naši političari shvatiti važnost tog posla i da će ga početi više cijeniti", kaže Vedran Batel, student matematike na PMF-u.

Za istraživačke i profesorske smjerove prava je navala. No izuzetak su budući profesori fizike i kemije te fizike i matematike - kod njih se popuni tek polovina kvote. No ne zato što nema interesa, nego - nema znanja.

"Zbog visokih kriterija koje većina prijavljenih učenika ne ispunjava. Kriteriji su barem ocjena dobar te 30 posto najuspješnijih iz matematike", kaže Dubravka Hranilović, prodekanica za nastavu na PMF-u.

Neusklađene su upisne kvote logopeda s burzom rada. Iako se na njihov pregled čeka i do godinu dana, upisuje se tek 50 na godinu.

''Nemamo kadrova, jer godinama smo bili spriječeni da se razvijamo. Ne možemo s pet profesora držati 500 studenata'', kaže rektor Damir Boras, a na pitanje kada se to može riješiti odgovara da se ''može riješiti pravovremenim i dovoljnim financiranjem visokog i osnovnog školstva''.

Hrvatska je po tome na europskom dnu. Za istraživanje i znanost izdvajamo tek 0,8 posto BDP-a. Europski prosjek dvostruko je veći.
 

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr