U jeku rasprave o tome otkud velika svota na računu zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića, Vladimir Dugalić objašnjava što je Vatikanska banka, zašto se na njezine račune slijevaju veliki novci i kako to da je dio tog novca u posjedu Crkve u Hrvatskoj.


Ni dan poslije, nakon što je otkriveno koliko novca na računu ima kardinal Josip Bozanić u Vatikanskoj banci, Zagrebačka nadbiskupija ne odgovara čiji je taj novac. Stručnjak za crkvena pitanja Vladimir Dugalić pojasnio je kako kola novac u crkvenim redovima.

Vladimir Dugalić s bogoslovnog fakulteta u Đakovu objašnjenje počinje oduzimanjem velikog dijela crkvene imovine za vrijeme komunizma. ''Komunizam je ostavio velik problem kako sada vratiti oduzeto i vlasnicima vratiti ono na što imaju pravo. Tu je Crkva u pregovorima s državom dogovorila da se jedan dio otpisuje. Na račun toga država će davati određenu rentu. U svim zapadnim zemljama Europske unije postoje ugovori gdje država prepoznaje karitativni, humanitarni, društveni rad Crkve i potpomaže ih iz društvenog proračuna. 300 milijuna će za nekoga izgledati jako puno, ali to je 0,25 posto državnog proračuna. To je za državu minimalni novac. S tim novcem Crkva ne može raspolagati kako hoće, već su definirani uvjeti pod kojima se on koristi. Svaka biskupija ima ustanovu koju je morala osnovati. To je ustanova za uzdržavanje klera i drugog crkvenog osoblja i državna inspekcija ima pravo u svako doba dana pregledati knjige te institucije. Dakle, transparentno je prema državnim institucijama koje imaju dužnost i pravo kontrolirati. Ne može svatko s ulice doći i gledati Crkvi u račune'', objašnjava Dugalić.

Na što se troši novac?

Dodaje da Crkva 30 posto tog novca mora davati svom Caritasu i na taj ga način vraćaju građanima. 50 posto ide u obnovu i gradnju crkava, a 20 posto Crkva ostavlja sebi i od toga se primjerice, kaže Dugalić, plaća zdravstveno osiguranje svećenstvu.
''Suočeni smo s valom iseljavanja, imamo više od 40 župa koje imaju 500 vjernika i ne mogu same više ni svog župnika uzdržavati. Iz tog novca pomažemo te župe da mogu koliko toliko normalno živjeti, da taj župnik ima neka svoja mala primanja i da ih ne moramo zatvoriti'', rekao je Dugalić.

Na pitanje o plaćanju poreza odgovara da Crkva plaća porez, npr. kada izdaju novine, kada obnavljaju građevine... Preko računa kojim plaćaju radove plaćaju i porez, na iznajmljivanje objekata također. No, od plaćanja poreza izuzeta je jedna vrsta primanja. ''Milostinja je izuzeta od poreza. Ako treba spremni smo i na to platiti porez, ali mi nije jasno kako će se to kontrolirati'', rekao je.

Što se tiče transparentnosti o tome koliki su im prihodi i na što se oni troše, napominje da ima biskupija koje su već počele s objavom podataka i financijskih knjiga na internetu.

''Vatikanska banka ne postoji''

''Moram vam reći da Vatikanska banka ne postoji. To je fiktivno ime. Njezino pravo ime je Institut za crkvene i religiozne potrebe. Dok sam bio u Rimu na studiju, bio sam nekoliko puta u toj instituciji. Ona je čisto jedan operativni servis. Preko nje se isplaćuju plaće zaposlenicima u Vatikanu. Drugo, kako ćete poslati nekom misionaru novac u Africi ako ne preko nekog računa. Nužno je da Vatikan ima instituciju koja je umrežena s drugim banaka i preko koje se može odvijati financijsko poslovanje. Bilo bi puno opasnije da se nekome na ruke daje gotovina. Slažem se da uvijek može biti zlouporaba, ali zato postoje kontrole. Nije u redu dovoditi u pitanje opravdanost jedne takve institucije'', rekao je.

I Hrvatska ima banke, pa je onda neobično kada svećenici drže novac u zemlji u kojoj ne žive. Ili je sasvim uobičajeno da hrvatski nadbiskupi imaju otvoren račun u Vatikanskoj banci?

''Nadbiskup je građanin ove zemlje. Ako ima primanja može imati i ušteđevinu. Ništa neće biti protuzakonito. Zagrebačka nadbiskupija ima više od milijun vjernika i njezine su potrebe jako velike. Ako ima sredstva koja planira u nešto dugoročno ulagati, ne vidim što je tu sporno. Ako imate sjemenište, fakultet, to su velike institucije koje financirate, morate osigurati stabilnost i kontinuitet financiranja tih institucija. Uvijek morate imati zlatnu rezervu ako se nešto dogodi - požar, potres... Razboriti upravitelj uvijek vodi računa o tome da predvidi i neke teške situacije. Nitko taj novac neće sa sobom odnijeti u grob. Jedini zakonodavac u nadbiskupiji i jedini koji predstavlja nadbiskupiju je nadbiskup. To je novac nadbiskupije i ako se nešto nadbiskupu dogodi, zna se kome taj novac pripada. To je novac za redovno funkcioniranje jedne nadbiskupije'', rekao je Dugalić te dodao da kao što je novac na računu u banci u Vatikanu, mogao bi biti i na nekom drugom.