Na listi deficitarnih zanimanja su i elektro i vodoinstalateri, keramičari, krovopokrivači, kuhari, mesari. U skoroj budućnosti mogli bi ostati i bez zidara. Čini se da ni stipendije koje gradovi i općine nude nisu dovoljne da se učenike potakne na upis u strukovna zanimanja.
Pročitajte i ovo
IMAŠ PRAVO, OSTVARI GA
Učenici prvih razreda srednje imaju pravo promijeniti školu - ali pod ovim uvjetima
unatoč visokim stipendijama
Čeka li nas veliki problem kojeg još nismo ni svjesni? "Djecu danas mahom zanima brza zarada..."
Nakon napada
Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
FEMICID u rijeci
Jezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"
nova obveza
Velika promjena za strane radnike! Vlada donosi novi zakon: "Oni koji imaju kontakt s ljudima morat će..."
Iako tek uči za autolakera, Igoru Brzaću, učeniku Obrtničko i industrijsko-graditeljske škole posla neće manjkati. 'Uvijek me zanimalo sve oko automobila i mislim da je u tome budućnost', rekao je Igor.
I u pravu je, jer u njegovoj struci nedostaje radne snage. Iako lakše dolaze do posla, sve je manje učenika koji se odlučuju za obrtnička zanimanja.
Obrtnička i industrijska graditeljska škola u Zagrebu, primjerice, ove godine nije upisala niti jednog učenika za zanimanje zidar. Prazne klupe ostale su i u Rijeci, Splitu, Osijeku. Za zidare - osnovno zanimanje u graditeljstvu u cijeloj Hrvatskoj upisano je manje od 20 učenika.
Nedostaje i onih koji bi se bavili elektro i vodo instalacijama, keramičara, krovopokrivača, bravara, pa i mesara. Najbolje to znaju oni iz struke. 'Hoće svi na fakultet. Neće nitko u srednju školu, većinom bi svi bili menadžeri a radnik nitko', kaže mesar Dragan Jurjević.
S ovim zanimanjima se najlakše dolazi do posla!
Ne bi li mlade potaknuli na upis u strukovna zanimanja gradovi poput Zagreba, Zadra, Velike Gorice, Osijeka nude i stipendije. Ali u Obrtničkoj komori upozoravaju - obrazovni sustav i politika upisa u škole ne prati potrebe tržišta rada. 'Zatvaraju se obrti, ali ono što je još gore, ne osiguravamo podmladak, učenike koji će upisivati ta zanimanja. Mi smo čak i Ministarstvu znanosti i pisali za upis vezano uz deficitarna zanimanja i molili da osmisle model upisa u ta deficitarna zanimanja. Jer državnim pedagoškim standardom je određeno da ukoliko se u jedno zanimanje javi manje od šestero učenika tada oni više ne upisuju taj program i na taj način još više smanjujemo broj učenika koji se upisuju u deficitarna zanimanja', kaže Mirela Lekić iz odjela za obrazovanje HOK-a.
Visokoškolsko obrazovanje je potrebno, ali bez strukovnih zanimanja nema ni razvoja gospodarstva. Od starih obrta mogli bi nam ostati samo natpisi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook