'Te važne dokumente tražimo već više od 18 mjeseci... I morali smo zatražiti obvezujući nalog koji je izdalo sudsko vijeće', rekao je Serge Brammertz za Večernj list.
Pročitajte i ovo
'Čini nam se malo vjerojatno da ključni dokumenti koji se odnose na jednu važnu vojnu operaciju mogu jednostavno nestati. Imamo razloga vjerovati da su neke osobe te dokumente namjerno sklonile ili skrile', rekao je Brammertz.
Tužiteljstvo ICTY-ja od Hrvatske traži dokumente vezane uz djelovanje topništva i specijalne policije tijekom Oluje.
Brammertz, koji je početkom prošle godine od Carle Del Ponte preuzeo dužnost glavnoga tužitelja ICTY-ja, najavljuje nastavak pomoći lokalnome pravosuđu u regiji i nakon završetka rada Suda, u suđenju za ratne zločine niže rangiranim osobama. Prema tzv. izlaznoj strategiji, ICTY bi trebao završiti s radom do kraja 2010.
'Suradnja s nacionalnim tužiteljima jedan je od prioriteta mog ureda i važan sastavni dio strategije završetka rada Suda', rekao je Brammertz i dodao da je posao nacionalnih tužitelja za ratne zločine 'logičan nastavak rada Međunarodnoga suda i nastavit će se i nakon ispunjenja mandata suda'.
>> 'Čermak i vlasti nisu činili ništa nakon Oluje'
>> Oluja: Hrvatska odgovorila Haagu
>> Hrvatska najodlučnije odbacila tvrdnje o opstruiranju suradnje s ICTY-jem
Prema mišljenju glavnoga tužitelja ICTY-ja, suđenje Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, trojici hrvatskih generala optuženih za ratne zločine u Oluji i neposredno nakon nje, odnosi se na događaje koji su 'važan dio nedavne hrvatske povijesti i nadam se da će presuda pomoći hrvatskoj javnosti da bolje razumije što se dogodilo 1995'.
Brammertz kaže da tužiteljstvo ICTY-ja radi sve što može da bi dvojica preostalih optuženika u bijegu, Ratko Mladić i Goran Hadžić 'bili uhićeni i prebačeni na sud. U tom smislu redovito kontaktiramo sa srpskim vlastima i svakako se nadamo da će svi ovi napori uskoro biti nagrađeni'.
Na optužbe o tome da se potezi ICTY-ja sve više shvaćaju kao politički nego pravni, Brammertz smatra da treba razdvojiti pravosudni rad od političkoga. Prema njegovu mišljenju, ICTY se svojim ocjenama o tome tko može, a tko ne može pristupiti Europskoj uniji, ne pretvara u političko tijelo.
'Međunarodne se kaznene istrage, za razliku od istraga koje se vode na državnoj razini, puno više oslanjaju na suradnju država zbog čega i uspjeh tih istraga djelomice ovisi o političkoj volji tih zemalja da surađuju', kaže i dodaje: 'Stoga, iako se ne uplećemo u politički proces svojim komentarima tko može, a tko ne može pristupiti EU-u, ili potpisati neki sporazum ili ugovor, mi od međunarodne zajednice očekujemo potporu za ispunjenje mandata. Mislim da time ne postajemo političko tijelo'.
