Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju ove godine 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast nego u prethodnom kvartalu i veći nego što se očekivalo.
Pročitajte i ovo
To je već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 2,7 posto.
Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u ostvaren je rastom izvoza roba i usluga. Doprinos domaće potražnje ostvarenoj stopi realne promjene BDP-a bio je pozitivan.
Tehnički ministar financija Zdravko Marić izjavio je da je rast BDP-a u skladu s očekivanjima analitičara te da su djelomice ispunjena i očekivanja Vlade za drugo tromjesečje.
"Uz stabilan i nešto malo usporen rast izvoza, u drugom tromjesečju je jako dobar rezultat polučila osobna potrošnja i, ono što jako ohrabruje, investicije", rekao je Marić. Napomenuo je pritom da investicije rastu preko šest posto u drugom tromjesečju.
DZS je priopćio kako je najveći doprinos povećanju ostvaren rastom izvoza roba i usluga, od 4,1 posto u tom razdoblju.
Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan. Među sastavnicama domaće potražnje najsnažniji pozitivan utjecaj na kretanje gospodarske aktivnosti prouzročen je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava - 3 posto.
Doprinos neto inozemne potražnje bio je negativan. Porasle su i ostale najvažnije sastavnice BDP-a, pa je tako državna potrošnja porasla za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3 posto.
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju ojačao za 0,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje skočio 2,0 posto.
Upitan za projekciju do kraja godine, Marić je odgovorio da rast u drugom tromjesečju i turistička sezona koja je u punom jeku, dižu Vladinu projekciju prema razini od 2,5 posto.
"Znate da smo išli s originalnom pretpostavkom rasta od dva posto. Mnogi su to osporavali i kritizirali, a mi smo rekli da je to realna pretpostavka, a pokazuje se da gospodarstvo ove godine definitivno ima i bolje performanse od toga", zaključio je u izjavi novinarima.
Horvat očekuje do kraja godine stopu rasta od 3 posto
Tehnički ministar poduzetništva i obrta Darko Horvat, osvrnuvši se u srijedu na rast BDP-a u drugom tromjesečju od 2,8 posto, ocijenio da bi do kraja godine, uz doprinos turističke sezone, stopa rasta mogla dosegnuti 3 posto.
Odgovarajući na upit novinara nakon sjednice Vlade, Horvat je istaknuo da je proračun bio dimenzioniran na stopi rasta od 2 posto temeljem revitalizacije privatnog sektora i ustvrdio je da su u tome uspjeli.
"Ovaj rast je doprinos razvoju investicija i ulaganja u isključivo privatni sektor. Prema evidenciji Zavoda za mirovinsko osiguranje, gotovo je 100 tisuća novozaposlenih i mislim da će do kraja godine, kada dobijemo doprinos od turističke sezone, rast biti negdje na razini od 3 posto", izjavio je Horvat.
Makroekonomisti procijenili manje
Zahvaljujući rastu potrošnje, industrijske proizvodnje i investicija, kao i doprinosu turizma, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju ponovno poraslo više od 2 posto, ali sporije nego u prethodnom kvartalu.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,1 do 2,5 posto.
Bit će to već sedmo tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,7 posto na godišnjoj razini.
Makroekonomisti u anketi navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.
Snažan rast potrošnje i turizma
Na to ukazuje uspon prometa u trgovini na malo već 22 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u drugom tromjesečju maloprodaja porasla za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
"Osobna potrošnja ohrabrena je dobrim rezultatima u turističkoj predsezoni i sezonskim poboljšanjima na tržištu rada, dok na realan raspoloživi dohodak pozitivno utječe i nastavak pada prosječnih cijena potrošačkih dobara", navodi jedan od makroekonomista.
Prema podacima DZS-a, prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama izosila je za lipanj 5.686 kuna, što je realno 2,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.
Osim zbog rasta plaća, jačanje potrošnje zahvaljuje se deflaciji i niskim cijenama energenata, što dovodi do povećanja raspoloživog dohotka građana.
Makroekonomisti ističu i kako su u prvom dijelu godine ostvareni odlični rezultati u turizmu. U prvih šest mjeseci broj noćenja turista u komercijalnim smještajnim objektima viši je za 4,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, te je dosegnuo 16,5 milijuna.
Prihodi od turizma mogli bi ove godine dosegnuti rekordnih 8 milijardi eura, procjenjuju makroekonomisti, a "prelijevanje pozitivnih učinaka dobrih rezultata u turizmu odrazit će se na sastavnice BDP-a, osobito osobnu potrošnju", navodi se u anketi Hine.
Rast industrijske proizvodnje usporio
Pozitivno će na BDP utjecati i jačanje industrijske proizvodnje, koja je u drugom tromjesečju porasla 3,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. To je, doduše, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je industrija skočila 6,8 posto, no proizvodnja neprestano raste već 17 mjeseci zaredom, što je njezin najdulji pozitivan niz od 2007. godine.
"Nešto sporiji rast BDP-a nego u prvom kvartalu predviđamo zbog usporavanja dinamike rasta industrijske proizvodnje i nižeg rasta izvozne aktivnosti, uz jačanje uvoza roba pri povećanoj domaćoj potražnji", navodi jedan od makroekonomista.
Robna razmjena mogla bi imati neutralniji utjecaj nego u prethodnim tromjesečjima, kada je snažan rast izvoza pozitivno utjecao na BDP. Prema podacima DZS-a, vrijednost hrvatskog robnog izvoza porasla je u prvih šest mjeseci 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 43 milijarde kuna.
To se ponajviše zahvaljuje rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao za 3,1 posto, na 71 milijardu kuna.
Tako je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iznosio oko 28 milijardi kuna, što znači da je bio 3,4 posto viši nego u istom razdoblju lani. "Dinamiku rasta domaćeg gospodarstva mogla bi blago usporiti nešto viša prošlogodišnja baza u promatranom razdoblju te očekivano dinamiziranje robnog uvoza", navodi se u anketi Hine.
Nastavak rasta investicija
Pozitivno bi na BDP trebao utjecati i nastavak rasta bruto investicija u fiksni kapital, koje su u prethodnom tromjesečju porasle za 4,3 posto na godišnjoj razini, četvrti kvartal zaredom.
"Rast BDP bit će, među ostalim, podržan investicijskom aktivnošću, dijelom potaknutom i boljim korištenjem sredstava iz europskih fondova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Na rast investicija ukazuje i podatak DZS-a o rastu fizičkog obujma građevinskih radova za 3,1 posto u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
I dok se od investicija očekuje poticaj BDP-u, analitičari nisu sigurni u pozitivan doprinos državne potrošnje, koja je u prethodnom kvartalu porasla za 0,6 posto na godišnjoj razini.
"Doprinos državne potrošnje mogao bi biti zanemariv u ovoj godini, s obzirom na ograničenu aktivnost države zbog utjecaja privremenog financiranja, a potom razdoblja tehničke Vlade", navodi jedan od makroekonomista u anketi. (Hina)
