U tijeku je priprema potrebne dokumentacije temeljem koje bi od početka ovog ljeta trebao početi pilot-projekt sustava u kojem bi se te akcije naplaćivale, saznaje Slobodna Dalmacija.
Pročitajte i ovo
Riječ je o projektu koji priprema Povjerenstvo za uspostavu višenamjenske zrakoplovne službe zaštite i spašavanja. Uspostava te službe je i obveza dogovorena tijekom pristupnih pregovora s EU-om. Akcije su do sada bile besplatne jer nitko, niti HV niti HGSS nije bio ovlašten za izdavanje računa i naplatu.
HGSS: Spašena dvojica mladića u stijeni Kozjaka
Ta će se zavrzlama riješiti tako da bi račune trebao izdavati Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, koji bi naplate ostvarivao kroz sustav putnih osiguranja koje turisti ionako plaćaju prije dolaska u zemlju.
Prema prvim planovima, namjeravalo se jednostavno helikoptere koji se sada koriste, skupa s ljudima i logistikom, prebaciti iz HV-a u novu agenciju.
No, problem je u tome što vojni helikopteri i nisu predviđeni za civilne misije spašavanja i prijevoz bolesnih. U odnosu na civilne helikoptere, sat leta vojne letjelice nekoliko je puta skuplji. Stoga se, za potrebe pilot-projekta i radi usporedbe troškova, na nekoliko mjeseci planira najam dvaju specijaliziranih helikoptera, od kojih bi jedan bio smješten u Rijeci, a drugi u Splitu.
Posade bi se trebale formirati iz postojećeg kadra, a ako to ne bi bilo moguće, osigurao bi ih zračni operater od kojeg bi se unajmili helikopteri.
Nakon što se kroz pilot-projekt napravi konkretna računica troškova i prihoda, odlučilo bi se o trajnom načinu na koji bi funkcionirao cijeli sustav, pa tako i o kupovini helikoptera, ili o daljnjoj upotrebi vojnih helikoptera za civilne misije.
Osim toga, valja imati u vidu da i eurokopteri nedavno kupljeni za potrebe MUP-a imaju ugrađenu osnovnu opremu za spašavanje, dok za ostalu potrebnu opremu, prije svega medicinsku, imaju mogućnost ugradnje. Očito je da će uspostava logistike biti i najzahtjevniji dio ovog projekta.
Drama na Sljemenu: Izletnik ozlijedio kralježnicu, u napornoj i dugotrajnoj akciji spasio ga HGSS
Uspostava kompletnog sustava je još daleko, oprezno napominje Vinko Prizmić, no započeta izmjena i usuglašavanje potrebne regulative važan je prvi korak u ostvarenju nečega što je u drugim zemljama posve razumljivo i uobičajeno.
"Turisti koji dolaze u Hrvatsku svake godine uplate nekih 80 do 100 milijuna kuna putnih osiguranja. Ono što treba definirati je proizvod koji će se ponuditi osiguravajućim kućama, a koji će onda one ponuditi svojim klijentima. Dakle, treba definirati što sve ulazi u osiguranje i po koju cijenu, uvjete, kriterije, norme i sl." pojašnjava pročelnik Prizmić.
Slično kao kod automobilskog osiguranja, ni u ovom slučaju osiguranje ne bi pokrivalo intervencije do kojih bi došlo zbog grube nepažnje osiguranika, koji bi sami plaćali intervencije. No, to bi imalo određeni preventivni učinak, svijest o računu koji treba platiti zasigurno bi djelovala kao motiv za dodatnu pažnju, pa bi i intervencija bilo manje.
Naplatom intervencija olakšalo bi se financiranje svih koji sudjeluju u sustavu hitne pomoći i spašavanja, pa i HGSS-u, a i Hrvatska bi dobila uslugu prema međunarodnim standardima, što je preduvjet konkurentnosti našeg turizma.
Susretali smo se sa situacijama u kojima su spašeni stranci bili osigurani po više osnova, osiguranje je samo nudilo plaćanje troškova, no jednostavno nitko nije mogao izdati račun. Država, dakle, više ne bi bacala novac koji nam se naprosto nudi.
Kroz planirani sustav svakako bi se dijela tereta oslobodile i jedinice lokalne samouprave.
Što se tiče hrvatskih državljana, treba naglasiti da je njihovo spašavanja dio javnih potreba koje se naplaćuju iz proračuna, pojasnio je Prizmić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
-
"IRANSKA PZO NE POSTOJI"Vojni analitičar o "Epskom bijesu": Iran povukao potez koji vodi u totalnu eskalaciju, u igru ušla i velika sila!
-
NAPAD SAD-A I IZRAELA NA IRANIran pokrenuo novi žestoki napad! Gusti dim iznad Abu Dhabija, pojavila se informacija da su iranske rakete ispaljene prema članici Unije
-
Što se dosad zna?Brojke i količina oružja su zastrašujući: Evo što se prvog dana koristilo u napadu na Iran i odmazdi Irana
