Svako jedanaesto kućanstvo u Hrvatskoj ne može uredno podmirivati svoje kreditne obveze, i premda je riječ o kreditima koji su uglavnom dobro osigurani, oni se ipak negativno održavaju na bilance banaka. Nakon lanjskog povećanja problematičnih kredita za 60 posto, u ovoj se godini očekivala bolja situacija, no uslijedilo je neugodno iznenađenje. Loši krediti banaka već su porasli za 15-ak posto, što je posljedica značajnog pada gospodarske aktivnosti u prvom tromjesečju ove godine.
>> Matijašević: Javnost obmanjuje Vlada koja nije ispunila obećanja!
Do tih su saznanja došli stručnjaci Hrvatske narodne banke koji pomno prate ekonomska i druga kretanja značajna za stabilnost bankarskog sektora, koji im je, kao regulatoru bankarskog sustava, od primarne važnosti, no iz njihovih se podataka može puno zaključiti i o 'financijskom zdravlju' hrvatskih kućanstava.
Još gore je kod poduzeća
Ivana Herceg i Vedran Šošić iz HNB-a na Međunarodnoj su dubrovačkoj ekonomskoj konferenciji, koja se u organizaciji HNB-a u tom gradu održava 16. put, svoje izlaganje posvetili upravo anatomiji dugovanja hrvatskih kućanstava i njihovim implikacijama na financijsku stabilnost u zemlji, prenosi Slobodna Dalmacija.
'Ukupni loši krediti kućanstvima sada iznose devet posto, što nije malo, no rast loših kredita poduzećima ipak je bio snažniji', navodi Šošić, dodajući kako su loši krediti kućanstvima, u odnosu na kredite tvrtkama, rezultirali i manjim gubicima bankama. To je vjerojatno i razlog zbog kojega se o tim kreditima kod nas manje govori. Ovih dana u HNB-u rade na projekcijama budućih kretanja, a one će biti oštrije nego one iznesene prošle zime. Vedran Šošić, naime, kaže da se ove godine očekivao rast loših kredita za 25 posto, no kretanja u prvim mjesecima ove godine pokazala su da će taj rast ipak biti veći.
