Kako si došla na ideju za ovaj projekt?
Pročitajte i ovo
(NE)VLADAVINA PRAVA
Hrvatska u "crnoj petorki" EU-a: Izvješće optužuje Vladu za namjerno rušenje pravne države
POSJET anušića poljskoj
Hrvatski vojnici kao dio NATO-ova obrambenog štita na Baltiku: "Kad dobijemo zapovijed, mi je izvršimo"
eksploziv kod plinovoda
Sve je bilo namješteno? Mađarski stručnjaci tjednima upozoravali na "insceniranu operaciju" uoči presudnih izbora
planiraju vojnu zaštitu
Ministar optužio ovu državu za podmetanje eksploziva: "Bilo ga je dovoljno da plinovod dignu u zrak"
Josip Štimac
Stručnjak o dramatičnoj potrazi za pilotom: "To je vrlo frustrirajuća situacija, no jedna stvar mu daje motivaciju"
Kako sam i sama iz Gunje i roditelji su mi od tamo. Kad se dogodila ta katastrofa, onda sam im na svaki način htjela pomoći i osjećala sam se pomalo krivom što pomažem samo svojim roditeljima, a postoji toliko ljudi kojima,također, treba pomoć. I vidjela sam da je jako puno ljudi trebalo nekakve smjernice kome točno da pomognu i nisu imali mogućnost u to vrijeme da to naprave, tako da sam odlučila pronaći ljude kojima stvarno treba pomoć i uputiti ljude koji nešto žele donirati k njima.
Po kojem principu funkcionira HELPBALKANS?
Ljudi odu na našu web stranicu, pogledaju listu obitelji koje su tamo izlistane i kad nađu obitelj kojoj žele pomoći, kontaktiraju nas, nakon čega im mi prosljedimo njihove kontakte i onda se dalje dalje oni sami dogovaraju.
Kako se prikupljaju informacije o onima kojima je pomoć potrebna?
Idem na teren, intervjuiram ljude i tražim one kojima je pomoć najpotrebnija. Zatim ih izlistam na našoj web stranici i ljudi koji žele nešto donirati odu na web stranicu, izaberu obitelj kojoj žele pomoći i kontaktiraju nas, mi ih spojimo s obitelji. Cilj je, zapravo, da pomoć dođe u prave ruke, dakle, direktno ljudima.
'Helpbalkans' je prešao granice Hrvatske...
Ovaj projekt obuhvaća sve tri države – Hrvatsku, Bosnu i Srbiju. I naš cilje je da tražimo najugrožnije obitelji u svim područjima. Nedavno smo otišli u Bosnu, točnije u Šamac i tamo smo našli ljude koji žive u stvarno nevjerojatnim uvjetima, zaista nepovoljnima za život. Recimo, dosta kuća u Hrvatskoj je označeno kao za rušenje, koje su bile potpuno poplavljene, a iste takve kuće u Bosni – ne da ih nitko nije pogledao ili označio, nego ljudi zapravo žive u takvim kućama. Nemaju grijanje, a ide zima. Pitala sam ih boje li se da će im se kuća urušiti, oni su rekli da pokušavaju ne razmišljati o tome, jer ako se ona uruši oni nemaju gdje otići.
Kakva je situacija u Šamcu kojeg si prije nedavno posjetila?
Sestra i ja smo pronašli jednu obitelj koju je možda najbolje istaknuti kao primjer. Išle smo ulicom i vidjeli smo kuću koja samo što se ne uruši. Bilo mi je nevjerojatno da je u njoj vidimo upaljeni televizor. Stajali smo tako gledajući u nevjerici. Primijetio nas je gospodin koji tu živi i došao do nas. Pokazao nam je kako oni žive i objasnio da zasta nemaju gdje drugo otići. Kuća je u strašnom stanju. Nema poda, nema zidova, kao ni prozora. Jedna soba izgleda kao potpuna ruševina, a u drugoj su tri kreveta i televizor. To je prostor u kojem oni borave i u kojem spavaju. Mamu su smjetili na tavan, zapravo, to se ne može ni kvalificirati kao tavan. Ona se svaku večer ljestvama penje i tu spava jer u slučaju da se kuća uruši, ona će biti na krovu.
Je li se situacija u Šamcu bar malo popravila posljednjih mjeseci?
Dosta njih je dobilo donacije, ali zaista minimalne. Sve su izgubili u poplavama. Ide zima, a nemaju što obući. U razgovoru su nam neki od njih rekli da su bili gladni i po sedam dana. No, ono najgore je što oni, zapravo, neće ni dobiti nikakvu daljnju pomoć za obnovu kuće. To je jedna velika razlika između Hrvatske i Bosne. U Hrvatskoj ljudi, iako im je loše trenutno, znaju barem da će se njihova kuća kad-tad obnoviti, a u Bosni nemaju, jednostavno nikakvu nadu. Preživljavaju iz dana u dan.
Kakvi su daljnji planovi? Stranica se trenutno puni novim informacijama?
Moj cilj je sada da na web stranici objavimo nove priče, nove informacije o obiteljima koje zaista nemaju adekvatan smještaj za ovu zimu. Znači, ljudi koji nemaju grijanje, koji jednostavno žive u uvjetima koji nisu za život i koji su, zapravo, u životnoj opasnosti.
Ljudi su mogli donirati sve, no kasnije se pokazalo da je jednostavnije da obiteljima daju novčana sredstva? Zašto?
Bilo je svakakvih donacija – od bicikla preko namještaja do novčanih donacija.
No, mi bi se nadalje htjeli fokusirati na isključivo novčane donacije jer transport namještaja i svega doniranog često ispadne puno skuplje od toga da se kupi novi. Donacije će ići direktno ljudima, kao i do sada. Znači, ako netko želi donirati određenu svotu, mi ih samo spojimo s obiteljima koje im kažu svoj broj računa. Isto tako, želimo pravilno rasorediti donacije i ako neka obitelj dobije više donacija, pobrinut ćemo se da ljudima ukažemo na druge kojima je taj novac isto tako potreban, a nisu još uvijek dobili donacije.
Zbog ovog si projekta nominirana za građanku Euroe od strane Europskog parlamenta? Kako je do toga došlo?
Upoznala sam se s pomoćnikom hrvatskog zastupnika u Europskom parlamentu prije nekoliko mjeseci koji je čuo za ovaj projekt i onda su oni odlučili mene nominirati za tu nagradu jer su rekli da projekt obuhvaća tri države i da je to nešto što zaslužuje nominaciju.
Jesi li se iznenadila?
Jako sam se iznenadila. Nisam očekivala. Ovo zaista radim volonterski već evo četiri mjeseca i sve što radim je jednostavno za te ljude i nije mi uopće do nekakve samopromocije i niti bilo sličnoga. Tako da mi je ova nominacija kao neka nagrada za taj trud.
Na stranici HELPBALKANS uskoro će biti objavljene najnovije informacije o onima kojima je pomoć potrebna. Svi koji to žele mogu se uključiti i pomoći. Svoje upite možete slati na facebook stranicu HELPBALKANS.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook