Skupine stanica u njihovu tijelu sadržavaju čak šest različitih genoma, kaže dr. Shoukrat Mitalipov. 'Učinili smo to na majmunima jer smo htjeli vidjeti imaju li matične stanice koje smo izolirali iz ljudskih embrija potencijal, osobito za regenerativnu medicinu, mogu li se razviti u zrela i funkcionalna tkiva i organe. Zato smo izveli ovu studiju na rezus majmunima', kaže dr. Mitalipov.
>> Dan zahvalnosti za majmune
Po njegovim riječima, ključno je bilo upotrijebiti matične stanice iz veoma rane faze razvoja embrija, kad one još mogu stvoriti cijelu životinju, kao i posteljicu i ostala tkiva nužna za održanje života. 'Stanice se nikad ne stapaju, ali ostaju zajedno i stvaraju tkiva i organe', rekao je. 'Mogućnosti za znanost goleme su', dodao je.
Znanstvenici se već desetljećima služe miševima himerama za istraživanje ljudskih neuroloških poremećaja. To im omogućuje da vide kako se različite genske strukture ponašaju kad su izložene istim uvjetima u okolišu. Ali s nastankom novih majmunčića Mitalipov kaže kako će znanstvenici sad dobiti još bolji uvid u te bolesti u ljudi zbog toga što su ljudi i majmuni bliži.
Mitalipov se nada da će to istraživanje znanstvenicima omogućiti da bolje shvate što matične stanice mogu, a što ne. On se nada da će se u budućnosti istraživanje usredotočiti na ljude, pa i na ljudske embrije, ali naglašava da nitko ne kani proizvesti ljudsku himeru. (Hina)
Penava poručio
Novi detalji
Bijesni na Vladu
