Naime, istraživači su pronaši opremu koja se upotrebljavala za pripremu halucinogenih droga za snifanje, iz prethistorijskog vermena kod južnoameričkih plemena.
Quetta Kaye sa sveučilišta u Londonu i Scott Fitzpatrick sa sveučilišta u Arizoni, keramičke zdjele, kao i cijevi za ušmrkavanje para ili praha droge, između 100 i 400 godina prije Krista otkrili su na karipskom otoku Carriacou.
Upotreba takvog pribora za ušmrkavanje droge je dobro poznata, ali je pronalazak tih zdjela zdjela rasvjetlio pitanje o tome koliko dugo ljudi upotrabljavaju drogu. Znanstvenici vjeruju da se tada upotrebljavala droga koja se cohoba, halucinogena droga koja se spravlja iz sjemenki mimoze. Droga poput kanabisa tada na Karibima nije pronađena.
Također bili su rašireni opijati spravljeni iz sjemenki maka i oni od gljiva. Znanstvenici vjeruju kako su ljudi čak 5.000 godina unatrag spravljali halucionogene droge iz sjemenki meskalina i pejotle kaktusa, ali nisu pronašli potvrdu da je to stvarno tako i bilo.
Vjeruju kako su ljudi tada upotrebljavali halucinogene droge kako bi izazvali duhovna ili posebna stanja transa, a to su najčešće radili iz nekih vjerskih pobuda.
