Većina rakova i tumora rezultat je slučajnosti, odnosno loše sreće, a ne životnog stila ili genetskih faktora. Pokazala je to nova znanstvena studija koja je ustvrdila kako slučajne mutacije u DNK prilikom dijeljenja stanica uzrokuju dvije trećine rakova, prenosi Guardian.
GRAFIČKI PRIKAZ Evo što ubija ljude!
Preostala trećina zloćudnih bolesti rezultat je faktora životnog okruženja i genetskih mana. Ipak, znanstvenici s Johns Hopkins University School of Medicine upozoravaju kako toj 'lošoj sreći' mogu doprinijeti i okolišni faktori, odnosno nezdrav životni stil pa ipak treba voditi računa o zdravlju.
Ipak, neke od najčešćih i najsmrtonosnijih vrsta raka u velikoj su mjeri posljedica životnog stila. Britanska organizacija Cancer Research UK poručuje također da zdrav život jako pomaže očuvanju zdravlja. Znači li to da možemo jesti i piti što i koliko želimo ne vodeći računa o zdravlju? Odgovor je naravno ne.
Treba se samo sjetiti da je pušenje krivo za petinu svih slučajeva raka u svijetu. Jedina šansa je rano otkrivanje bolesti. No to nije izgovor da već zaboravite na novogodišnje odluke.
Znanstvenici Medicinskog fakulteta Sveučilišta Johns Hopkins i Škole za javno zdravlje Bloomberg smatraju da odgovor leži u tome kako se tkiva regeneriraju.
Stare i istrošene stanice u tijelu stalno zamjenjuju nove koje nastaju diobom matičnih stanica. Ali kod svake takve diobe postoji i rizik od opasnih mutacija. Ritam promjene stanica razlikuje se od tkiva do tkiva. Brži je u crijevima, a sporiji u mozgu.
Znanstvenici su pratili diobu matičnih stanica u 31 tjelesnom tkivu. Zaključili su da su dvije trećine raka "posljedica loše sreće" prilikom diobe matičnih stanica tijekom koje je došlo do mutacija koje se ne mogu spriječiti. U to spadaju rak mozga, tankog crijeva i gušterače.
Cristian Tomasetti, docent onkologije i jedan od znanstvenika koji su sudjelovali u tom istraživanju, rekao je da prevencija ne bi spriječila te vrste raka. "Ako dvije trećine raka objašnjavaju slučajne mutacije DNK koje se događaju prilikom diobe matičnih stanica, promjena našeg životnog stila i navika bit će od goleme pomoći za sprečavanje nekih vrsta raka, ali to možda neće pomoći kod niza drugih", kazao je. "Trebali bismo uložiti više sredstava u otkrivanje tih vrsta raka u ranim izlječivim fazama."
Preostala trećina vrsta raka, na koje utječe životni stil, virusi ili povećan obiteljski rizik, uključuju neke od najčešćih vrsta kao što su rak kože, pluća i debelog crijeva.
Rak dojke i prostate nisu bili analizirani.
Posebno istraživanje organizacije Cancer Research UK pokazalo je da životni stil uzrokuje rak u više od 40 posto slučajeva. "Procjenjujemo da bi se više od 40 posto slučajeva raka moglo spriječiti promjenom životnog stila kao što je prestanak pušenja, održavanje normalne tjelesne težine, zdrava prehrana i manji unos alkohola. To nije nikakvo jamstvo, ali nam daje veće šanse", kazala je Emma Smith, glasnogovornica organizacije. (Hina/D.B.)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
