Sve što 'znamo' o nezdravoj hrani je KRIVO!

Nakon 72 akademske studije u kojima je sudjelovalo preko 600.000 osoba, studija Britanske fundacije za srce, otkrila je kako zasićene masti i njihovo konzumiranje nemaju veze s izazivanje, srčanih bolesti. Drugim riječima, primjerice, konzumiranjem maslaca nećete povećati rizik od srčanih bolesti.

Pročitajte i ovo Istraživanje Ozbiljno upozorenje: "Vrlo je jasno da to što oni prodaju nije zdravo" hapih S polica se povlači poznata kobasica, pronađena opasna bakterija!

Navedena studija ponovila je osvrt iz 2010. godine u kojem je zaključeno da ne postoji uvjerljivi dokaz koji kaže da zasićene masti uzrokuju bolesti srca i krvnih žila.

Mediteranska prehrana na UNESCO-voj listi nematerijalne baštine

Dr. Rajiv Chowdhury, glavni istraživač spomenute studije, upozorio je na potrebu hitne provjere koliko su zapravo zdrave standardizirane upute o tome što je zdrava, a što nezdrava hrana. "Ovo su interesantni rezultati koji potencijalno stimuliraju nova znanstvena pitanja i potiču na oprezno preispitivanje naših postojećim smjernica u zdravoj prehrani", istaknuo je Chowdhury, a prenosi Business Insider.

Nadalje je upozorio kako zamjena zasićenih masti s još ugljikohidrata, poput bijelog kruha, bijele riže i krumpirom, ili rafiniranim šećerima i solima u industrijski obrađenoj hrani, treba izaći iz prakse.

Smanjen unos zasićenih masti u prehranu, koji je dosad bio slučaj, samo je jedan od faktora balansirane prehrane.

Nije bilo tako dugo kad su nas "žlicom" hranili nepobitnom činjenicom da ne bi trebali jesti više od dva jajeta tjedno, jer ona u sebi sadrže za srce opasan kolesterol. no, taj nutricionistički dragulj mudrusti morao se potiho izbrisati iz povijesti, kad se pojavilo istraživanje koje je pokazalo kako kolesterol u jajima gotovo da nema učinka na razinu kolesterola u krvi i kad je to postalo preočito da bi se ignoriralo.

Ipak, posljedice takvih smjernica bile su negativne za proizvođače jaja koji su ostali bez biznisa, a stanovništvo bez jeftine, hranjive i prirodne hrane. Umjesto toga, doručak su uvelike počele sačinjavati posude pune industrijski obrađenih žitarica, pakiranih u kartonske kutije.

Polako ali sigurno, istraživači prehrane prebacuju svoj fokus prema konceptu sitosti, odnosno, koliko dobro neka hrana zadovoljava čovjekov apetit. U tom smislu proteini i masti izranjaju kao dva najkorisnija makronutrijenta.

Više manje svima je poznato da se domaće životinje šopaju žitaricama kako bi se udebljale pa zašto bi kod čovjeka to bilo drugačije? Mnoga istraživanja su pokazala kako prehrana koja sadrži smanjen unos ugljikohidrata je učinkovitija u održavanju zdravlja i reguliranju tjelesne težine, od prehrane u kojoj je smanjen unos, ili proteina, ili masti.

Ipak, zasad ćemo još morati pričekati da se i svjetska vlast odluči na smjernicu koja bi vjerojatno značila smrt za mnoge u prehrambenoj industriji, a ta je - izbjegavati industrijski obrađenu hranu.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook