Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Svaki drugi hrvatski građanin, kao i svaki drugi građanin u većem dijelu svijeta, umre od bolesti srca i krvnih žila, a podaci jasno ukazuju da se te bolesti u velikoj mjeri mogu spriječiti.


Rekao je to danas na konferenciji za novinare u povodu Svjetskog dana srca predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva dr. Davor Miličić te naglasio da se infarkt miokarda može spriječiti u više od 90 posto slučajeva.

Vezani članci Slika nije dostupna Ubojica broj jedan: Bolest koju ima 37 posto Hrvata, a sve se više pojavljuje i kod djece Slika nije dostupna Iskreno, koliko dugo već sjedite za stolom?

Miličić je ocijenio da je pušenje velik problem te da bi se sve
hrvatske političke stranke trebale dogovoriti o zabrani pušenja na javnim mjestima. Poručio je da je za odvikavanje potrebna snažna volja, ali i da postoje lijekovi koji mogu olakšati taj proces.

Konferencija je priređena u sklopu Kongresa kardiologa i
kardiokirurga sredozemnih zemalja, na kojemu je oko 400 sudionika iz 25 država, a u povodu Svjetskog dana srca koji se obilježava sloganom "Zajedno do zdravog srca".

Hrvatska je u skupini visokorizičnih zemalja po oboljevanju od
kardiovaskularnih bolesti jer ljudi previše puše, premalo se kreću, imaju loše prehrambene navike i previše ih je s povišenim tlakom, kazao je Miličić te ocijenio da se kardiovaskularne bolesti treba prepoznavati kao medicinski, ali i kao politički problem.

Miličić je naglasio da je pri odvikavanju od nezdravih navika važna potpora okoline - obitelji i šire zajednice. Dodao je da su 47 posto muškaraca i 12 posto žena u svijetu pušači, da je taj postotak u zemljama Europske unije znatno manji, a da u Hrvatskoj puši 34 posto muškaraca i 22 posto žena.

Od bolesti koje su povezane s pušenjem u svijetu na godinu umre 5 milijuna ljudi, a duhanska je ovisnost službeno definirana kao organski mentalni poremećaj, koji za 100 posto povećava rizik od moždanog udara i bolesti srca, a za 400 posto rizik od aneurizme trbušne stijenke.

No, dodao je Miličić, već nakon 24 sata od prestanka pušenja uvelike se smanjuje mogućnost moždanog udara, za dva tjedna funkcija pluća se poboljša za 30 posto, nakon jedne godine rizik od kardiovaskularnih bolesti upola je manji, a nakon pet godina nepušenja opasnost od moždanog i srčanog udara jednaka je kao i kod nepušača.

Dr. Lasta Hrabak Žerjavić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
navela je da statistike pokazuju da su u prevenciji i liječenju
kardiovaskularnih bolesti u nas napravljeni veliki pomaci i da je od 1998. prisutan trend pada mortaliteta od tih bolesti.

Ipak, u 2006. je u Hrvatskoj registrirano 25.611 umrlih od
kardiovaskularnih bolesti - njih oko 11.200 su muškarci, a oko 14.300 žene. Dugo se smatralo, kazala je Hrabak Žerjavić, da su žene zaštićene od bolesti srca i krvožilnog sustava, no prava je istina da žene samo nešto kasnije oboljevaju u odnosu na muškarce.

Dr. Luka Zaputović s riječkog Medicinskog fakulteta podsjetio je da je Europsko kardiološko društvo ove godine donijelo povelju o zdravom srcu kojom je preporučeno vlastima kako voditi politiku za sprječavanje bolesti srca i krvožilja.

Glavne su smjernice prestanak pušenja, dnevno hodanje oko 3
kilometra, uvođenje voća u jelovnik pet puta na dan, uravnoteženje krvnog tlaka i masnoća u krvi te izbjegavanje pretilosti, naglasio je dr. Zaputović.

Svjetski dana srca u Opatiji nastavlja se besplatnim davanjem
liječničkih savjeta građanima i mjerenjem tlaka te zabavnim programom.