Slavina vs. boca: Ista kvaliteta i razlika u cijeni od 450 puta

Tvrda voda nije zdrava i od takve vode može se dobiti kamenac, dok filteri čine vodu iz slavine zdravijom. Sve tri tvrdnje čista su zabluda! Znamo li uopće razliku između vode iz slavine i vode u boci? Ljudi iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo znaju i svakodnevno istražuju jesu li obje vrste vode dovoljno zdrave za piće. Godišnje testiraju više od 30 tisuća uzoraka iz cijele Hrvatske.

Pročitajte i ovo Opasna točka FOTO Noćna mora građana, pitanje je dana kada će se nešto opasno dogoditi: "U jednom trenutku zapljusnuo me cunami, protrnula sam" Obavljena analiza Napokon su dobili vodu, ali poručuju: "Nećemo ju koristiti za piće, bojimo se..."

'Pijenje vode iz flaše nije nužnost, nije potreba, to je pitanje standarda', istaknuo je za emisiju Provjereno Željko Dadić it HZJZ-a. 'I jedna i druga vrsta vode su zdravstveno ispravni i to je činjenica, i to je bit', dodao je. Osnovna razlika je da je voda iz slavine dezinficirana, dok je flaširana punjena na izvoru. Obje su jednako dobre za naše zdravlje, iako nas mnogi pokušavaju u to razuvjeriti. Među njima su, tvrdi doktor Dadić, prodavači filtera za vodu.

Prodavači se služe trikovima, a onečišćenje koje 'prodaju', ne dolazi iz vode, već elektroda. 'Kupce zavaravaju običnim trikovima'

'Zavaravaju kupce i varaju potrošače s običnim trikom o elektrolizi, koji se krivo predstavlja kupcima', objašnjava Dadić. A pokazao nam je i kako. U 4 posude poredane su 4 vrste vode - destilirana, flaširana, voda iz slavine i mineralna voda. One se, tim redom, razlikuju po količini otopljenih tvari - destilirana ih gotovo i nema, dok ih mineralna ima najviše. To se može vidjeti i u procesu elektrolize, no prvo ćemo upoznati ljude, koji se brinu za vodu koju koristi gotovo milijun ljudi u Hrvatskoj.

Jurica Krašić već 18 godina radi kao dispečer u zagrebačkom Vodovodu i odvodnji. Upravo provjerava situaciju sa strojarima iz svih 8 zagrebačkih crpilišta vode. 'Moj posao je nadzor nad cijelim vodoopskrbnim sustavom grada Zagreba', rekao nam je Jurica. Sistem koji mu pomaže u radu, pokazuje je li sve u redu u cijevima koje Zagreb opskrbljuju vodom. Najveći problemi s kojima se susretao bili su puknuća cijevi i nestanak struje, a oni zadaju glavobolju i Božidaru Šturliću, dežurnom strojaru crpilišta Sašnak, koji tamo radi već dvadesetak godina.

Zagrepčani ne piju vodu iz Save ili sa Sljemena

'Mi smo ovdje prvi, mi smo izvorište. Ako mi nešto zaribamo, sve je naopačke', ističe Šturlić. Ovdje se skuplja voda iz podzemlja savskog aluvija, dezinficira i cijevima dalje šalje građanima. Zagrepčani ne piju vodu ni sa Sljemena, ni iz Save koja teče gradom. 'Smatra se da negdje u visini Zaprešića ta voda ulazi u podzemni sustav i da paralelno teče s ovom postojećom nadzemnom. Znači od Zaprešića ovdje do nas, to je desetak ili više kilometara', objasnio je Šturlić. Kilometri kojima voda prolazi kroz prirodne filtere, nanose šljunka i pijeska, brzinom od otprilike jedne litre po satu. To znači da litri vode za tih 10-ak kilometara do crpilišta Sašnak treba 416 dana!

'I to je ta prednost te vode koja se neprestano i polako filtrira i onda dođe kod nas u zdence i mi ju distribuiramo do vaše pipe', pojasnio je Šturlić. A paralelno sa Zavodom za javno zdravstvo vodu kontroliraju i u laboratoriju Vodovoda. Prošle godine imali su tek 0,2 posto neispravnih uzoraka vode. Magistar Dubravko Dragojević tu radi već 30 godina. Kaže da mu kolege iz inozemstva zavide na vodi s kojom radi i koju pije. 'Zato što naša voda u sebi ima minerala, ima dosta kalcija i magnezija i drugih mikorelemenata koji su potrebni za zdravlje čovjeka. Dok je njihova voda obradjena voda i toga nema više u sebi', rekao je Dragojević. Više minerala magnezija i kalcija znači tvrđu vodu. I evo nas kod još jedne zablude, da tvrda voda stvara kamenac u našem tijelu. 'To apsolutno nije točno prije svega, jer kamenac na bubregu nikada nije anorganskog podrijetla', razjasnio je Dačić iz HZJZ-a.

Nema razlike u kupovnoj vodi iz trgovine i vodi koju hrvati piju iz slavine, jer obje su zdravstveno ispravne. Destilirana voda je nekvalitetna

A takvog podrijetla su magnezij i kalcij iz vode te zato nema potrebe omekšavati vodu iz slavine pa se opet se vraćamo filterima. 'Prodavači kažu, vidite, što vam se prije to onečistilo, to je voda onečišćenija. Ali to nema veze s vodom, nego s elektrolizom i provođenjem struje između dvije elektrode', priča Dadić. Jedina bez boje ostala je destilirana voda. Lagano se obojila flaširana, znatno više voda iz slavine, a u mineralnoj je - zbog velike količine otopljenih tvari, pregorio osigurač aparata za elektrolizu. Ono što se kupcima ne kaže jest da boja vode dolazi zbog taloženja sa željezne elektrode.

'Kod najnekvalitetnije vode, znači one iz akumulatora i pegle, to se uopće neće dogoditi. Zašto? Zato što ta voda ne provodi struju. Onečišćenje dolazi ne iz vode, nego s elektrode', kaže Dadić. Dodaje da od 35 tisuća uzoraka koje su pregledali samo prošle godine, ili gotovo 100 na dan iz cijele Hrvatske, 95 posto bilo je zdravstveno ispravno. Litru vode iz slavine plaćamo nešto više od jedne lipe. Litru vode u boci, u najjeftinijoj varijanti, u trgovinama, plaćamo otprilike 4 i pol kuna. To je 450 puta skuplje od vode iz slavine. To je kao da za kruh umjesto 7 platite 3.150 kuna. Isti kruh, ali malo ljepše upakiran. Zašto onda vodu kupujemo u plastici ako ju plaćamo toliko skuplje?

'Boca vode je stil života'

'Danas boca vode predstavlja stil života', jednostavno kaže profesorica Tanja Kesić, stručnjak za marketing. Profesorica Kesić primjećuje bočicu kod većine svojih studenata na Ekonomskom fakultetu. 'Ne možete biti dio studentske populacije, a srednjoškolske vjerojatno još i manje, ako nemate tu bocu vode sa sobom', ističe Kesić. Jedan od kolegija koji predaje zove se Ponašanje potrošača. Zato zna na što ciljaju oglašivači flaširane vode. Jedini prostor za raprave jest o kvaliteti voda. Doktor Dadić nam je sve rekao o njezinoj ispravnosti, ali kvaliteta je, kaže, osobna procjena. On sam je do prije 30 godina mislio da je najbolja voda u njegovom rodnom Zadru. A onda je odselio u Zagreb i promijenio mišljenje i sad mu je zagrebačka voda najbolja.

'Najlakše vam je to opisati sa vinom, traminac i graševina su dvije, ako je dobro vino, odlične vode. Ali nekome paše traminac, nekome graševina, to ne znači da ona druga vrsta vina ne valja. Tako isto i sa vodom', dočarao nam je slikovito Dadić. 8 od 10 stanovnika Hrvatske ima pristup javnoj vodoopskrbnoj mreži. Po količini pitke vode zasjeli smo na visoko peto mjesto u Europi. Po kvaliteti držimo jedno mjesto više, odnosno četvrto. Bogatstvo je to koje moramo čuvati, ali dok peremo automobile i ceste pitkom vodom, može se reći da je ne cijenimo dovoljno, a to si ne možemo priuštiti.