Prema rezultatima istraživanja, oko 50 posto građana dnevno konzumira tri obroka, 25 posto ima tek dva dnevna obroka, 15-tak posto do četiri obroka, oko šest posto pet obroka na dan, a gotovo petina ispitanika uopće ne doručkuje. Svakodnevno topli ručak u toku radnog tjedna objeduje 84 posto ispitanika (94 posto tijekom vikenda), toplu večeru svaki dan konzumira njih 28 posto (vikendom 37 posto), a hladnu 35 posto ispitanih. Oko 40 posto obitelji uvijek zajedno jede, a 38 posto najčešće zajedno.
Pročitajte i ovo
Prosječno se 80 posto obroka jede kod kuće - dnevno ili tjedno najčešće se neki obrok kupi u pekarnici (37 posto), 20 posto ispitanih koristi kantinu na poslu ili u školi, a po 10-tak posto kupuje obroke u 'fast foodu' ili restoranu, odnosno piceriji. Od stranih kuhinja građani najviše preferiraju talijansku, i to bilo da se spravlja i konzumira kod kuće (43 posto) ili konzumira, odnosno naručuje iz restorana (31 posto), a slijede francuska, meksička pa kineska kuhinja.
Važan okus namirnica
Za pripremu obroka ispitanici najčešće koristi suncokretovo ulje, a slijedi maslinovo ulje, mast životinjskog podrijetla, maslac i margarin. Velika većina ispitanih (oko 90 posto) konzumira sve vrste mesa, polovica njih kuha svaki ili gotovo svaki dan, a oko 20 posto rijetko. Najpopularniji obroci sastavljeni su od povrća i mesa. Bijeli kruh ili pecivo svakodnevno konzumira više od polovice ispitanih, crni ili tamnije kombinacije kruha njih oko 30 posto, a integralne pekarske proizvode tek 19 posto.
Više od polovice ispitanih kolače i slatke kekse konzumira na dnevoj ili tjednoj 'bazi', a gotovo 60 posto to čini s čokoladom i sličnim proizvodima. Kavu svakodnevno konzumira 80 posto anketiranih, mlijeko 64 posto, obični jogurt 33 posto, a sir 30 posto. Građanima je kao osnovna karakteristika hrane na prvom mjestu dobra kvaliteta i okus namirnica, a slijede niske cijene, domaće podrijetlo, da je hrana bez umjetnih boja i aroma, konzervansa i smanjenih masnoća, a bitno im je i da je od poznatog proizvođača ili marke te organskog podrijetla. Kao dvije najmanje važne karakteristike navode stranog proizvođača i atraktivno pakiranje.
GfK ističe i da su iz istraživanja vidljive i neke promjene u prehrambenim navikama ispitanika - jede se više voća i povrća, manje masna i suha hrana te 'fast food', a pije se više tekućine. Oko 15-tak posto ispitanih navodi da uglavnom jede zdravije, redovitije, da konzumira manje kaloričnu i manje slađu hranu, jede manje kruha, pije manje gaziranih pića, piva i drugih alkoholnih pića. (Hina)
-
Samo kod nasNevjerojatna priča Provjerenog: Dao otkaz u Njemačkoj jer je dobio posao u Hrvatskoj, a onda je uslijedio šok
-
Objavio HZMOVažna vijest za starije osobe: Evo kada na račun sjeda 150 eura
-
Ukidaju se kontroleDvije zemlje ulaze u Schengen: "Ovo je povijesni trenutak za njih, ali i za Europsku uniju"
