Studija je provedena na vojnim dužnosnicima i vladinim djelatnicima, koji se obučavaju na programu za menadžere na Harvardu. Njome je pokazano kako osobe koje se uspinju u organizacijskoj hijerarhiji, manje luče hormone stresa i manje pate od tjeskobe.
Pročitajte i ovo
Imaš pravo, ostvari ga
Koja su vaša prava tijekom probnog rada i na što treba pripaziti?
nakon rekordne zapljene
FOTO Pogledajte gdje je šef policije sakrio 20 milijuna dolara od trgovine drogom, među uhićenima i njegova djevojka policajka
>> Pod stresom ste? Prijeđite tenkom preko automobila
'Biti vođa, osobito visoko rangirani vođa, povezuje se s niskom razinom hormona stresa, kortizola', istaknuo je koautor studije Gary Sherman s Harvarda, piše Time. On ističe kako je kronično visoka razina kortizola, psihološki indikator stresa.
Konstantno visoka razina kortizola povezuje se s depresijom, pretilošću, srčanim bolestima, visokim krvnim tlakom, moždanim udarom i drugim velikim uzročnicima bolesti i smrti. Nova studija, koja je objavljena u žurnalu Proceedings of the national Academy of Sciences, pokazala je kako je razina kortizola 27 posto veća kos osoba koje nisu visoko pozicionirane, odnosno ne šefuju drugima.
U toj studiji provedena su dva istraživanja. U prvom su se jednostavno mjerile razine kortizola i tjeskobe kod 216 osoba, među kojima su bili vladini dužnosnici i vojni zapovjednici, koje su se uspoređivale s izmjerenim istim vrijednostima kod običnih ljudi s područja Bostona, koji su samo obični radnici.
Drugo istraživanje obuhvatilo je 88 osoba na rukovodećim pozicijama i analizirala je njihov osjećaj kontrole oko okolnosti u kojima se nalaze te je li taj osjećaj povezan sa stresom. Ono što je prvo istraživanje pokazalo, jest da čak obični djelatnici, koji imaju osjećaj kontrole, nemaju povećanu razinu stresa. S druge strane, čak ako ste i na vrhu, a nemate osjećaj kontrole, bit ćete izloženi opasnim razinama stresa.
Sherman nadalje smatra vrlo mogućim da osobe s manjom razinom kortizola mogu naginjati tome da postanu vođe, zbog sposobnosti zadržavanja 'hladne glave' u stresnim situacijama.
Ipak Scott Lilienfeld, profesor psihologije sa Sveučilišta Emory, koji nije povezan sa studijom, ističe kako je interpretacija istraživanja povezanih s kortizolom, iznimno teška. neka su istraživanja pokaza i neugodne posljedice niske razine kortizola te istu povezale isto tako s tjeskobom i PTSP-om.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook