Do nestašice Priorixa došlo je zbog promjene u sastavu cjepiva. Dosadašnji stabilizator humani albumin, dobiven iz ljudske krvi, izbačen je i zamijenjen novim koji nije ljudskog podrijetla.
Kod Priorixa nije bilo nikakvih slučajeva nuspojava izazvanih
dosadašnjim stabilizatorom, tvrde iz hrvatskog predstavništva
GlaxoSmithKlinea.
Umjesto cijene od tristotinjak kuna, s kojom se špekuliralo u
javnosti, cjepivo u najgorem slučaju ne bi smjelo stajati više od 126 kuna, tvrdi proizvođač.
U vezi napisa je li kvalitetnije cjepivo Priorix ili MPR (moparu)
zagrebačkog Imunološkog zavoda dr. Goran Tešović iz Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević tvrdi da je hrvatsko cjepivo 'dokazano reaktogeno'.
Kaže kako 'postoje nedvojbeni dokazi da cjepni soj L-Zagreb, koji je sadržan u cjepivu MPR, izaziva aseptični meningitis'. Također se pita zašto su hrvatski epidemiolozi čekali tri desetljeća s terenskim istraživanjem reaktogenosti MPR-a u Hrvatskoj.
'Reaktogenost tj. neurovirulencija hrvatskog cjepnog soja mumpsa L-Zagreb, nedvojbeno je dokazana u istraživanjima koja su proveli stručnjaci drugih profila, i to ne samo hrvatski', ističe Tešović.
Slovenija je do prije nekoliko godina koristila cjepivo MPR
Imunološkog zavoda, a upravo su tamo, još prije 20 godina, prijavljeni prvi slučajevi postvakcinalnog aseptičnog meningitisa, nakon čega je MPR zamijenila Priorixom, kaže Tešović.
Odgovarajući na optužbe na račun MPR-a, direktorica Imunološkog zavoda dr. Tatjana Sindik Milošević izjavila je kako nema komentara, napominjući da je 'riječ o bespredmetnoj polemici'.
