Mesna industrija je među proizvodnim granama koje najviše utječu na klimatske promjene, a izravno ili neizravno ona je 'kriva' za oko 14,5 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova. Problem je što je konzumacija mesa u porastu pa bi kako se svjetska populacija povećava, prema mišljenju stručnjaka, posljedice 'mesožderstva' mogle biti katastrofalne za klimatske promjene, zagađenje i na kraju krajeva Zemlju samu.
Pročitajte i ovo
Ljudi općenito vole meso – kada siromašni počnu zarađivati više novca, neizbježno će početiti kupovati i jesti više mesa, piše Business Insider.
Pokušaji da se smanji konzumacija mesa za sada su u povojima, odnosno u pitanju su tek sporadične akcije poput 'bezmesnog ponedjeljka', 'vegan prije šeste godine', 'in vitro burgeri'.
Što bi se dogodilo da se jednog dana sedam milijardi ljudi probudi i jednostavno prestane jesti meso?
Iako znamo da se to neće dogoditi, stručnjaci nizozemske Agencije za zaštitu okoliša su predivdjeli da bi univerzalno veganstvo smanjilo emsije ugljikovodika za 17 posto, metana za 24, a dušikovih oksida za 21 posto do 2050. godine. S druge strane, preko noći bi nestalo 1,3 milijarde radnih mjesta jer je upravo toliko ljudi zaposleno u proizvodnji mesa stoke koja ujedno ima udjio od 1,4 posto u ukupnom svjetskom BDP-u.
Vegeterijanstvo je ok, ali veganstvo šteti zdravlju
Druga posljedica globalnog veganstva bila bi oslobođenje velikih zemljanih površina. Sada, naime, stoka za ispašu treba čak 26 posto zemljanih površina (ne računajući one koje se nalaze pod ledom), a prelaskom na veganstvo ljudi bi na raspolaganje dobili još 2,7 milijardi hektara koje bi mogli naseliti.
Treća posljedica univerzalnog veganstva bila bi manja otpornost bakterija na antibiotike. Naime, rutinska upotreba antibiotika u uzgoju životinja, često neprimjerena i nepotrebna, uvelike utječe na ljude koji konzumiraju njihovo meso povećavajući ljudsku otpornost na antibiotike. U SAD-u se godišnje razboli oko dva milijuna osoba kod kojih su antibiotici poptuno nedjelotvorni.
Iako globalno veganstvo ne bi u potpunosti zaustavilo probleme sa globalnim zagrijavanjem, u svakom bi slučaju popravilo sadašnju situaciju u kojoj se Zemlji i 'Zemljanima' crno piše.
Naime, do 2050. svjetska će populacija brojiti oko devet milijarda ljudi, a 25 posto površine koje sada zauzima stoka dobro bi im došlo za naseljavanje. Osim toga, piše Business Insider, iako bi univerzalni prelazak na biljnu prehranu za mnoge zvučao kao najveća noćna mora, osobito desničara, ukoliko se nastave sadašnji trendovi povećanja konzumacije mesa, globalno zagrijavanje i sve učestalije vremenske nepogode dovest će do najveće noćne more ljevičara; svjetskih sukoba u kojima će bogati postajati još bogatiji, a siromašni još siromašniji.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
