Čak 87 posto hrvatskih učenika navelo je da je do alkohola lako doći (Foto: Getty)
Čak 87 posto hrvatskih učenika navelo je da je do alkohola lako doći (Foto: Getty)

Nerijetko smo ljuti i žalosni zbog negativnih pojava u našem društvu, ali i nesvjesni činjenice da se bez nas isti ti problemi često ne mogu riješiti.


Ne morate biti moćan političar, uvaženi akademik ni influencer sa 100 tisuća pratitelja da biste dali svoj doprinos rješavanju problema koji muče vas, ali i društvo u cjelini. Kad je o tim važnim pitanjima riječ, svaki je pojedinac jednako važan jer nema koristi od donošenja zakona ako njihove zaključke ne prihvate i primjenjuju baš svi.

Tri primjera potvrđuju ovu naizgled idealističku izjavu.

Briga za mlade ljude

U svom sazrijevanju mladi ljudi često trebaju pomoć i potporu odraslih. Da navedeno, nažalost, često ne dobivaju pokazuju primjerice zadnji rezultati istraživanja ESPAD-a, europske organizacije koja bilježi upotrebu droga i alkohola u školskoj dobi. Naime, čak 92 posto hrvatskih učenika priznalo je da su probali alkohol, a njih 87 posto navelo je da je do alkohola lako doći. Djeca te dobi vole iskušavati granice i pravila te su podložna utjecaju vršnjaka, pa dolazi do neželjenih posljedica opijanja kao što su trovanje, psihičke smetnje, nasilje i neželjena trudnoća. Unatoč brojnim pozitivnim primjerima, još je mnogo onih koji ne vide problem u povremenom maloljetničkom konzumiranju alkohola ili zabranu prodaje alkohola maloljetnicima ne smatraju svojom odgovornošću. Zbog toga je važno napomenuti da je potrebna odgovornost svih karika u lancu kako bismo mlade ljude održali zdravima. Čim jedna karika zakaže, uzaludni su napori svih ostalih. Stoga poduprite nastojanja nacionalnih organizacija koje su se već uključile u rješavanje ovog problema.

33% mladih redovno pije alkohol (Foto: Pixsell)
33% mladih redovno pije alkohol (Foto: Pixsell) (Foto: Pixsell)

Očuvanje okoliša

Nitko od nas ne želi jesti ribu u kojoj se nalaze komadići plastike ni udisati zagađen zrak. Da biste pomogli u održanju našeg planeta i svog okoliša, dovoljno je primjerice da počnete savjesno razvrstavati otpad. Prema podacima Europske komisije, samo se 21 posto otpada u Hrvatskoj reciklira, u čemu nadležne institucije očito trebaju pomoć nas „običnih“ ljudi. Ovdje je također riječ o lancu čije su karike gradske komunalne službe, zakonska regulativa i trud odgovornih pojedinaca. Samo zajedno možemo doći do okoliša i društva u kojem je zadovoljstvo živjeti.

Suzbijanje korupcije

Prema rezultatima istraživanja koje je ove godine objavila organizacija Transparency International, takozvani indeks percepcije korupcije u Hrvatskoj ostao je 49 na ljestvici od 0 do 100, u kojoj 0 označava visoku korumpiranost, a 100 odsutnost korupcije. Najbolje su plasirani Novi Zeland (89) i Danska (88), a Istočna je Europa zaslužila indeks 34. Ovaj vas rezultat zasigurno ne iznenađuje, ali će vas možda potaknuti na to da učinite ono što sami u svojoj sredini možete u borbi protiv korupcije i tako ohrabrite druge ljude da se oglase i javno suprotstave takvim nezakonitim aktivnostima. Mnogo smo se puta uvjerili u to da podizanje svijesti o neprihvatljivosti nekog ponašanja najuspješnije potiču hrabri pojedinci.