Trgovanje uz pomoć botova prema procjenama stručnjaka čini i do 40 posto ukupnog prometa na burzama, koriste se i u trgovanju kritopvalutama, ali široko su rasprostranjeni i u svakodnevnom životu korisnika interneta.
Pročitajte i ovo
Bot je skraćeni naziv za računalni program na internetu ili nekoj drugoj mreži koji može komunicirati sa sustavima ili korisnicima, a određenu radnju obavlja samostalno.
Okruženi smo internetskim botovima čiji se raspon "profesija" prostire od chat botova (najpoznatiji ChatGPT) pa do onih koji, možemo reći, upravljaju burzama.
Pročitajte i ovo
Botovi često uključuju elemente umjetne inteligencije, a najbolji je primjer ChatGPT, koji može položiti pravosudni ili fakultetski ispit. Iako je domet njegove inteligencije još uvijek nepoznat, koristi ga dosta učenika, studenata i mladih ljudi.
Botove koristimo na razne načine, pa i za plaćanje računa, slanje novca, a i korisnička podrška koja radi od 0 do 24 također je većinom bot.
Botovi u konačnici mogu biti "dobri" ili "zli". Koriste se od najosnovnijih zadataka na internetu poput pretraživanja, do složenih poslovnih transakcija. Proizvodi ih i Google, iako su u pravilu njihovi autori samostalni računalni developeri.
"Zli" botovi su razni, od malwarea do organizirane skupine botova čiji je cilj umrežiti se u tuđe sustave.
Ti botovi zapravo su hrpa programčića koji se postavljaju u tuđe sustave, a na zahtjev će početi napadati neku web-stranicu, objašnjava IT stručnjak Hrvoje Prpić.
Možete imati oko deset milijuna takvih programa po svijetu i netko može platiti da se pomoću njih sruši web-stranica koja je dotad imala ukupni promet do sto klikova i ne može podnijeti toliki promet, pojasnio je.
Botovi za najbrži prst
Aplikacijski (DDoS) napadi u 2022. godini porasli su za 82 posto u odnosu na prethodnu, navodi se u istraživanju Imperve, softverske tvrtke koja pruža zaštitu podataka poduzeća i aplikacijskog softvera.
Pročitajte i ovo
Prema tom istraživanju, najveći DDoS napad u prošloj godini bio je onaj s otkupninom koji je mjerio 3,9 milijuna klikova u sekundi. Upravo takvi napadi označavaju još jednu vrstu botova koji su programirani da glume najbrži prst u natjecanju "najbržeg prsta".
Smisao je da umjesto ručnog otvaranja i osvježavanja stranice programirani bot to sve radi sam i brže no što bi bilo koji čovjek mogao.
Unatoč tome što je strogo zabranjeno takvo korištenje botova, pogotovo u natječajima za fondove, botovi se mogu programirati da "kasne".
Bot možete programirati da kasni za nekoliko milisekundi kako ne bi bilo 'sumnjivo', no ipak dovoljno brzo da osvoji najbrži prst, rekao je Prpić.
Botovi i tržište - superbrzi broker
Sličan, ali ipak sasvim zaseban dio botova su oni koji motre i sudjeluju u burzovnom trgovanju. Nije neobično da na burzi u kratkom vremenu padne cijena nekih dionica, no može se dogoditi namjerno snižavanje cijena uz pomoć botova.
Informatički stručnjak Marko Rakar kaže je da su takvi botovi proizašli iz tehnike trgovanja koja je razvijena početkom osamdesetih, a zove se High Frequency Trading.
Pročitajte i ovo
U trenutku kada su burze počele s elektroničkim trgovanjem pojavila se tehnička mogućnost da se programira algoritam koji će u trenutku donijeti odluku o tome treba li kupiti ili prodati neku vrijednosnicu, i to u času kada se promijene tržišne okolnosti, a sve to puno brže nego bilo koji ljudski operater, kaže Rakar.
Objašnjava da je ideja i način na koji botovi funkcioniraju načelno vrlo jednostavna.
U času kada se pojavi povoljna kupnja pojedine vrijednosnice, bot kupuje, a vrlo skoro je i prodaje u trenutku kada se cijena promijeni, rekao je.
Dodaje da takvo algoritamsko trgovanje prema nekim procjenama nosi i do 40 posto ukupnog prometa burze, a u pokušaju da se napravi najbrži bot pazilo se na svaki detalj, pa tako i na udaljenost između zgrade/servera burze i lokacije na kojoj se bot nalazi.
Botovi mogu biti programirani da odmah počnu prodavati dionice ako njihova cijena padne na neki određeni iznos, na primjer 400 dolara, kaže Prpić. Takvi botovi su oni složeniji, dok jednostavniji samo promatraju cijene na burzi.
Iako se čini nevjerojatnim, botovima se koriste gotovo svi tradicionalni investitori i investitori u kriptovalute, kažu stručnjaci.
Botove danas može programirati bilo tko, kaže Rakar. Trgovinske platforme imaju svoje aplikacijsko programsko sučelje (API) na koje se program može spojiti, a neki brokeri pružaju svojim klijentima manje ili više sofisticirane aplikacije koje im omogućavaju da sami "isprogramiraju" svoje botove, dodaje.
Od svih vrsta investitora, najviše novca takvim načinom poslovanja gube daily traderi, kojima je cilj podići velike sume novca u kratkom vremenu, kaže Prpić i dodaje da dugoročni investitori ne gube novac u istoj mjeri.
Rakar tvrdi da u teoriji vlasnik bota zarađuje novac, no da su margine zarade uz pomoć botova vrlo malene, u sitnom dijelu postotka. Moramo uzeti u obzir da oni mogu izvoditi neograničen broj transakcija istovremeno i takve minijaturne zarade mogu se akumulirati u velike brojeve, kaže on.
U teoriji, botovi uvijek dobivaju, no zna se dogoditi da ponekad neki od tih algoritama bude suočen s okolnostima koje nisu bile predviđene, pa počne trgovati na svoju štetu i ako se to brzo ne uoči, štete mogu vrlo brzo narasti na stotine milijuna dolara, kaže Rakar. Kao primjer navodi Knight Capital, koji je 2012. greškom algoritma izgubio 440 milijuna dolara u četrdesetak minuta.
Tvrdi da je u proteklih četrdeset godina tržište "uglavnom apsorbiralo i prilagodilo se postojanju botova" te da je bitno razumjeti koji volumeni trgovanja se događaju zbog "organske" kupovine, a koji se odnosi na algoritmičko trgovanje.
Botovi su, dakle, sastavni dio tržišta na koji se računa, oni uglavnom iskrivljavaju stvarnu sliku likvidnosti i ponekad svojim greškama mogu uzrokovati značajne pomake u valuaciji vrijednosnica, zaključuje.
Kriptovalute i botovi
Za razliku od trgovine na burzama gdje je pristup tržištu reguliran i redovito kontroliran, kod kripto tržišta je situacija posve drukčija, jer većina sudionika tržišta nisu profesionalci (institucije, brokeri) nego fizičke osobe.
Također, pristup bazama podataka (blockchainu) je neograničen i slobodan i bilo tko može raditi štogod želi unutar tehničkih parametara mreže.
Rakar kaže da se upravo zato puno trgovanja s kriptovalutama događa uz pomoć botova koji, kao i kod dioničkih tržišta, mogu biti vrlo jednostavni pa kupuju jeftino, a prodaju skuplje, pa skroz do vrlo složenih mehanizama koji koriste mnogobrojne varijable na temelju kojih se donose investicijske odluke.
Posebni problem je cijela klasa botova čija je funkcija umjetno podizanje cijena pojedinih kriptovaluta kako bi u jednom trenutku ostvarili prodaju veće količine kriptovalute i tako ostvarili velike profite, kaže Rakar.
Do botova za trgovanje kriptovalutama može doći svatko, a neki od najpoznatijih su Pionex, Crypto Hopper, Bitsgap koji trguju sa nekoliko valuta poput Bitcoina. Na internetskoj stanici Guru99 mogu se pronaći i savjeti kako i kada ih je najbolje integrirati u svoje trgovanje, a ta stranica nije jedina koja uči korisnike trgovanju kriptovalutama.
Prpić predviđa još veću integraciju botova u naše svakodnevne živote. Razni stručnjaci, od informatičkih pa do medijskih, tvrde isto. Iako se svi ne bave trgovanjem dionicama, vrijednosnicama ili kriptovalutama, kontakt s botovima ostvarujemo čim upalimo mobilni telefon ili računalo.
Dosta, botovi su svuda oko nas.
Piše: Helena Tučkorić
-
PRIJETI ESKALACIJAVIDEO Izraelci pokrenuli nove napade na Teheran pa objavili da su ubili 1500 Iranaca. Porastao i broj poginulih američkih vojnika
-
NEVJEROJATNO!Slavni nogometaš ide u rat protiv Amerike! Još jučer igrao, sutra spreman s puškom u ruci?
-
Dobro je znatiKoje su najsigurnije zemlje za život u slučaju trećeg svjetskog rata: Imamo popis
