U svijetu danas postoji oko sedam tisuća priznatih jezika, ali neki od njih uskoro bi zauvijek mogli nestati, pokazala je australska studija.
Pročitajte i ovo
SKANDAL U BRAZILU
Znanstvenica iz strogo čuvanog laboratorija ukrala opasne viruse, u sve upetljan i njezin suprug?
Prava senzacija
Arheološko blago u Jadranu! "Hrvatska Atlantida" zapanjila znanstvenike
Sustav nema odgovor
1200 mrtvih u 20 dana: "Bolest se širi područjem većim od Francuske"
ponijelo ga
VIDEO Djed Slavko oteo Vučiću šou: "Više da mi ne dolaziš na ove skupove"
Vatrogasci na terenu
FOTO/VIDEO Nevrijeme poharalo otok: Oštećen vrtić, poplavljene kuće i policijska postaja
Po njoj, oko polovica jezika je u opasnosti, a 1500 bi do kraja stoljeća moglo u potpunosti nestati.
Bez intervencije, gubitak jezika mogao bi se u 40 godina utrostručiti, uz gubitak jednog jezika mjesečno, pišu autori.
Oni savjetuju donošenje nastavnih planova i programa koji podržavaju dvojezično obrazovanje i potiču kako ovladavanje autohtonim jezikom tako i korištenje regionalno dominantnih jezika.
Studija, koju je proveo Australsko nacionalno sveučilište, objavljena je u online časopisu Nature Ecology and Evolution.
Istraživači su otkrili i neke neočekivane razloge koji prijete opstanku jezika, rekao je koautor Lindell Bromham. Među njima je primjerice dobro razvijena cestovna mreža.
Utvrdili smo da što je više cesta koje povezuju ruralna područja s urbanim, sela s gradovima, viši je rizik da će jezici biti ugroženi. Čini se kao da ceste pomažu dominantnim jezicima da pregaze manje jezike, rekao je Bromham.
Kada se jezik izgubi, ili 'spava' kako mi znamo reći za jezike koji se više ne govore, gubimo puno ljudske kulturne različitosti, istaknuo je Bromham. Svaki je jezik briljantan na svoj način.
Mnogi od jezika za koje se pretpostavlja da će nestati do kraja stoljeća još uvijek su u uporabi, kažu stručnjaci.
Dakle još postoji šansa da se podupru zajednice kako bi se revitalizirali autohtoni jezici i kako bi ih se ojačalo za buduće generacije, pojasnio je Bromham.
UNESCO je proglasio sljedećih deset godina (2022.-2032.) desetljećem autohtonih jezika čime želi zaštititi lingvističku različitost i ojačati prava ljudi iz jezičnih manjinskih zajednica.