Znanstvenici upozoravaju na razorni domino-efekt klimatskih promjena

Više od polovice kritičnih točaka koje bi mogle voditi u dugoročno nepovratne promjene na Zemlji i prijetiti civilizaciji prijeđene su, upozorili su znanstvenici. Znanstveni tim na čelu s profesorom Willom Steffenom s Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) u Canberri u članku objavljenom u časopisu Nature navodi da bi devet kritičnih točaka moglo imati domino-efekt i voditi u klimatsku katastrofu.

Pročitajte i ovo Pitanje opstanka Većina misli da se to događa nekome drugome: Zbog ovoga bismo se svi mogli naći u još većem problemu Jeste li znali? Ova norma postaje ključan alat za odgovor na klimatske promjene

tri vijesti o kojima se priča u tijeku Rat na Bliskom istoku VIDEO Bliski istok u plamenu: Napadnuta zračna luka u Dubaiju, Trump zaprijetio NATO-u Važnije od nafte i plina Svi strahuju da će Iran izvesti napad koji bi izazvao apokalipsu: "To je kao upotreba nuklearnog oružja" Bori se za život Tinejdžer (16) u kritičnom stanju: Ima teške opekline na 95 posto tijela, navodno zbog izazova s TikToka

Čim se jedna ili dvije klimatske domino-pločice sruše, one guraju Zemlju prema sljedećim kritičnim točkama, naveo je Steffen u priopćenju koje je objavilo sveučilište u četvrtak u povodu objave članka u časopisu Nature.

Bojimo se da bi moglo postati nemoguće zaustaviti pad čitavog niza domino-pločica, što bi stvorilo kaskadu koja bi mogla zaprijetiti postojanju ljudskih civilizacija.

Kritične točke obuhvaćaju gubitak arktičkog leda i ledenih ploča na Grenlandu i Antarktici, otapanje trajnog leda i uništavanje tajgi i Amazonske prašume.

Kritične točke u biosferi mogle bi pokrenuti nekontrolirano otpuštanje ugljika u atmosferu koji je bio prije 'uskladišten' na Zemlji ubrzavajući zagrijavanje i dodatno destabilizirajući ledene ploče, kaže Steffen.

Otapanje ledenih ploča moglo bi dovesti do nepovratnog porasta razina mora od oko 10 metara, dodaje on. Znanstvenici su pozvali na hitnu akciju kako bi se spriječio domino-efekt snažnijim djelovanjem na većem smanjivanju emisija stakleničkih plinova od onog dogovorenog pariškim klimatskim sporazumom iz 2015.

Vrijeme za odgovor ubrzano nestaje, upozoravaju znanstvenici.

Unatoč tome što je većina zemalja potpisala sporazum o ograničavanju globalnog zagrijavanja na ispod dva Celzijeva stupnja svijet je na putu povećanja prosječne globalne temperature od najmanje tri Celzijeva stupnja, upozorili su.

(Hina)